Iranci su u stanju neizvesnosti dok SAD raspoređuju nosač aviona USS Abraham Lincoln u Indijskom okeanu. Nezavisna organizacija HRANA navodi više od 6.000 poginulih, a lekari smatraju da su stvarne cifre još veće. Građani povremeno gledaju šokantne snimke preko VPN‑a, dok pritvaranja i smrti u pritvoru i dalje traju. Ekonomska kriza — rekordno niska valuta i inflacija preko 60% — dodatno pogoršava situaciju.
Iranci u „Stanju Neizvesnosti“ Dok SAD Raspoređuju Nosač Aviona — HRANA Prijavljuje Preko 6.000 Poginulih

Iranci žive u stanju neizvesnosti, čekajući naredni potez američke administracije dok se broj žrtava režimske represije nad demonstrantima, prema nezavisnoj organizaciji, popeo na više od 6.000, navodi iranska analitičarka Tara Kangarlou.
Kangarlou, autorka knjige The Heartbeat of Iran i predavačica na Georgetown University, izjavila je da je održavala kontakt sa ljudima u Iranu uprkos 20-dnevnom prekidu interneta i opisala njihov osećaj neizvesnosti:
„Ovi ljudi žive u neizvesnosti, čekajući da vide šta će se desiti sledeće.“
Vojno raspoređivanje: Avio‑nosač USS Abraham Lincoln i njegov udarni sastav stigli su u Indijski okean, praćeni eskadrilom borbenih aviona, što je dovelo do pojačanih tenzija u regionu. Analitičari napominju da američko pozicioniranje podseća na raspoređivanje pre nedavne operacije u Venecueli.
Šokantni snimci i cenzura
Kangarlou kaže da ljudi s kojima razgovara, kada se povremeno povežu preko VPN‑a, gledaju „šokantne“ i često teško zamislive snimke. Mnogi govore da požele da se nisu povezivali jer su prizori suviše teški za gledanje.
Broj žrtava: Human Rights Activists News Agency (HRANA), američka nezavisna organizacija, navodi da je od početka represije poginulo više od 6.000 ljudi — više od dvostruko od zvaničnog iranskog broja. Lekari na terenu rekli su Kangarlou da su stvarne brojke verovatno i više i da pritvaranja i smrti u pritvoru i dalje traju.
Politički odgovor i strah od eskalacije
Predsednik Donald Trump je više puta upozoravao Iran protiv nasilja nad demonstrantima i prijetio mogućom intervencijom. Iran je odgovorio prkosno, navodeći da dolazak američkih ratnih brodova „neće poljuljati iransku volju ni odlučnost da u potpunosti brani zemlju“ — čak je u Teheranu podignut mural koji prikazuje oštećen američki nosač aviona.
Kangarlou upozorava protiv pojednostavljenih ocena obe strane o poboljšanju situacije i navodi da relaksacija retorike ili sporadična obećanja ne menjaju realnost pritvaranja i smrtnih slučajeva u zatvorima. Kako je navela:
„Ideja da predsednik kaže: ‘U redu, 800 ljudi koji su trebali biti obešeni više nisu’ i zato neću ispuniti svoje obećanje da pomognem iranskom narodu — mislim da i to doprinosi represiji.“
Humanitarne i ekonomske posledice
Uz političku krizu, Iran se suočava s teškim ekonomskim problemima: valuta je pala na rekordno nizak nivo, a inflacija premašuje 60%, što dodatno pogoršava položaj građana.
Kangarlou je ispričala i ličnu priču žrtve: sedmogodišnji učenik izgubio je majku, Parisu Lashkari, 30‑godišnju šminkerku, koju je, kako se navodi, pogodila i ubila Iranska revolucionarna garda (IRGC) 10. januara. Takvi slučajevi dodatno pojačavaju osećanje bespomoćnosti kod mnogih Iranca.
Dok neki građani, uprkos strahu od stranog udara i mogućeg haosa, otvoreno traže neki oblik intervencije ili pritiska koji bi doveo do promene režima, Trump je izjavio da još nije odlučio da li će narediti udare, ali smatra da Iran želi pregovore.
Zaključak: Situacija ostaje izrazito napeta i neizvesna: izveštaji o velikom broju žrtava, prekidi interneta i snažna vojna prisutnost čine perspektivu za brzo rešenje udaljenom, dok iranski građani i dalje trpe posledice represije i ekonomske krize.
Pomozite nam da budemo bolji.

























