U venecijanskim lagunama beleži se nagli porast ktenofora Mnemiopsis leidyi, verovatno unetog balastnom vodom brodova. Naučnici povezuju širenje sa trajnijim klimatskim promenama koje stvaraju povoljnije uslove u Jadranu. Vrsta jede riblja jaja, larve i plankton, zapušava mreže i ugrožava ribarski sektor koji vredi milijarde evra. U izveštaju se upozorava na rizik dugoročnih uticaja na čitav ekosistem lagune i potrebu za praćenjem i upravljanjem.
Invazija u Veneciji: Želatinasti Ktenofor (Mnemiopsis leidyi) Preti Ribarstvu i Ekosistemu Lagune

Neobična vrsta ktenofora, poznata kao Mnemiopsis leidyi ili u narodu „warty comb jelly“ (oraščić mora), sve je brojnija u venecijanskoj mreži laguna i izaziva značajne probleme za riblji fond i lokalno ribarstvo.
Ovaj želatinozni organizam poreklom je iz zapadnog Atlantskog okeana, ali je uspeo da kolonizuje velike delove Jadrana – najverovatnije nakon slučajnog unosa u balastnoj vodi trgovačkih brodova. U dvogodišnjoj studiji koju su sproveli naučnici sa Univerziteta u Padovi i Nacionalnog instituta za okeanografiju i primenjenu geofiziku (INOGea), objavljenoj u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science, zabeleženo je širenje vrste kroz veći deo venecijanske lagune.
Zašto predstavlja problem? Mnemiopsis leidyi je proždrljiv predator koji se hrani ribljim jajima, larvama i planktonom – osnovnim gradivnim blokovima morske prehrambene mreže u lagunama. Njegova pravilna prisutnost može značajno narušiti rekrutaciju riba i stanje populacija školjki, što direktno pogoduje ribarstvu i akvakulturi.
Uz to, želatinozna struktura ove vrste lako zapušava ribarske mreže, otežava rad ribara i može smanjiti efikasnost lova. Naučnici upozoravaju na potencijalne dugoročne posledice po čitav ekosistem lagune ukoliko se brojnost nastavi povećavati.
"Trajuće klimatske promene mogle bi stvoriti sve povoljnije uslove za ovaj ktenofor, potencijalno povećavajući njegovo prisustvo u velikim agregacijama i, posledično, rizik od uticaja na ceo ekosistem lagune," navode autori izveštaja.
Situaciju dodatno komplikuju druge invazivne vrste u Jadranu, poput plavog kraba, takođe poreklom iz Atlantskog okeana, koji oštećuje mreže i uništava školjke. Italija je, između ostalog, reagovala podsticanjem trgovine i potrošnje plavog kraba kako bi smanjila njegov broj.
Mogućnosti ublažavanja uticaja obuhvataju strožiju kontrolu balastne vode i njenu obradu, kontinuirano praćenje biološkog stanja laguna, podršku naučnim istraživanjima i saradnju između zemalja Jadranskog regiona. Pravovremeni monitoring i brza prilagođavanja u ribarstvu mogu ublažiti kratkoročne štete i pomoći u razumevanju dugoročnih efekata.
Dok se naučna istraživanja nastavljaju, lokalni ribari i upravljači obalnim resursima prate situaciju, jer promena u sastavu vrsta može imati društveno-ekonomske i ekološke posledice za region.
Pomozite nam da budemo bolji.




























