Pregovori između Irana i SAD ostaju bez dogovorenog datuma. Oman je posrednik u indirektnim razgovorima, a glavni sporni elementi su obogaćivanje uranijuma, iranski balistički program i podrška regionalnim proxy snagama. Dok SAD održavaju vojni pritisak prisustvom nosača aviona, iranski vrh još nije javno podržao diplomatski korak.
Iran–SAD: Oman Posrednik, Pregovori Na Klackalici

Iran i Sjedinjene Države nisu dogovorile datum za sledeću rundu razgovora nakon prvog, indirektnog susreta u Omanu, a tenzije u regionu i dalje su visoke. Diplomatski kanali su aktivni, ali nikakvo trajno rešenje još nije na vidiku.
Gde je diplomatija?
Iranski ministar spolјnih poslova Abbas Araghchi razgovarao je 6. februara u Omanu sa američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i savetnikom Jaredom Kushnerom. Pregovori su bili indirektni, uz ulogu Omana kao posrednika; Teheran je naknadno potvrdio da je došlo do pozdravnog rukovanja.
Šef Vrhovnog nacionalnog bezbednosnog saveta Irana, Ali Larijani, potom je posetio Oman i Katar. Tokom posete pokazao je papir koji je izazvao nagađanja, ali novi datum pregovora još nije dogovoren. Larijani je izjavio da su omanski prijatelji preneli neke američke poruke, bez detalja.
Postoji li prostor za kompromis?
U intervjuu za Financial Times, turski ministar spolјnih poslova Hakan Fidan ukazao je da postoji mogućnost kompromisa oko obogaćivanja uranijuma — ključne tačke sporenja. Zapad traži ograničenje obogaćivanja zbog zabrinutosti da Iran razvija nuklearno oružje; Teheran to poriče.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je nakon sastanka sa američkim predsednikom da je Trump otvoren za "dobar sporazum", ali je izrazio opšti skepticizam i zahtevao da bilo koji dogovor obuhvati i balističke rakete i podršku regionalnim proxy silama.
S druge strane, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, nije dao javnu podršku pregovorima, istakavši da su neprijatelji Irana pokušaje potčinjavanja naroda doživeli neuspehom, uz odobravanje masovnih skupova povodom godišnjice Revolucije.
Da li SAD još prete vojnom akcijom?
Američki predsednik Donald Trump nije isključio vojnu opciju, ali trenutno ističe moguće diplomatsko rešenje. U regionu je prisutna pomorska grupa predvođena nosačem aviona USS Abraham Lincoln, a američki zvaničnici su razmatrali i potencijalno raspoređivanje drugog nosača (USS George H.W. Bush) u roku od dve nedelje, prema izveštajima.
Pitanje žestokih protesta u Iranu ostaje centralno: američka nevladina organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) navodi više od 7.000 žrtava, od kojih oko 6.506 protestanata, podaci koji su i predmet međunarodnih rasprava i provera.
Šta sledi?
Analitičar Ross Harrison iz Middle East Institute vidi američki pristup više kao ultimatum nego kao prave pregovore, dok Iran time, po njegovom mišljenju, pokušava da kupi vreme — posebno za razvoj raketnih sposobnosti. Regionalni akteri su podeljeni: Izrael i delovi Zaliva traže čvršći pristup, dok neke zemlje (npr. Turska, Katar) podstiču na diplomatsko rešenje.
Zaključak: Indirektni kontakti i poruke preko Omana otvaraju prostor za dalјe pregovore, ali nesigurnost je velika. Ključni problemi su obogaćivanje uranijuma, balistički kapaciteti i regionalne aktivnosti Irana, dok vojna prisutnost SAD ostaje snažan element pritiska.
Autor: AFP; adaptirano i prevedeno za srpsku publiku. Izvori uključuju izjave zvaničnika, izjave medija i izveštaje organizacija za ljudska prava.
Pomozite nam da budemo bolji.


































