Svet Vesti
Tehnologija

MIT Razvio Ultra-Tanke Solarne Ćelije Koje Se Lako Lepe Na Površine — Revolucija U Prenosivoj Energiji

MIT Razvio Ultra-Tanke Solarne Ćelije Koje Se Lako Lepe Na Površine — Revolucija U Prenosivoj Energiji
Photo Credit: MIT

Naučnici sa MIT-a razvili su ultra-tanke solarne ćelije, tanje od ljudske dlake, koje se lepe na gotovo svaku površinu i pretvaraju je u izvor energije. Iako proizvode upola manje energije po površini od silikonskih panela, daju oko 18 puta više snage po kilogramu (≈730 W/kg samostalno, ≈370 W/kg na Dyneemi). Tehnika koristi ispisive elektronske boje i transfer elektrodа preko Dyneema tkanine, što omogućava bržu i fleksibilniju integraciju u prenosive aplikacije.

Naučnici sa Massachusetts Institute of Technology (MIT) razvili su ultra-tanke solarne ćelije koje se mogu zalepiti na gotovo svaku površinu i tako je pretvoriti u izvor energije. Ćelije su tanje od ljudske dlake i namenjene su za laminiranje na fleksibilne i lagane predmete — od jedara i šatora do krila dronova.

Kako funkcioniše metoda

Tim je koristio ispisive elektronske boje (printable electronic inks) i tehniku sličnu štampi na majicama. Početna štampa elektrodа vrši se na glatku plastičnu foliju; zatim se ta folija zalepi za Dyneema Composite Fabric — izuzetno jaku i laganu tkaninu — i na kraju se tkanina odvaja tako da preuzme elektrode. Na taj način se proizvodnja solarnih ćelija odvaja od finalne integracije na željenu podlogu, što omogućava veću fleksibilnost u izboru materijala i površina.

Rezultati i performanse

Prema objavljenim rezultatima, ove ćelije proizvode upola manje energije po jedinici površine u odnosu na standardne silikonske panele, ali kompenzuju tom razlikom znatno manjom masom: daju oko 18 puta više snage po kilogramu. Tokom testova, samostalne ćelije su postigle približno 730 W/kg, dok je ista tehnologija integrisana na Dyneema tkaninu dala oko 370 W/kg.

Autori rada navode i praktičan primer: za proizvođenje energije ekvivalentne kućnoj instalaciji od 8.000 W u Massachusettsu, dodatna masa na krovu bila bi svega oko 44 funte (≈20 kg), što pokazuje potencijal za mobilne i težinski kritične primene.

Izjave istraživača

„Naš pristup odvojeno tretira proizvodnju solarnih ćelija i njihovu konačnu integraciju“, rekao je Mayuran Saravanapavanantham za MIT News. Vladimir Bulović je dodao: „Očekujem da bi format ovih novih ćelija mogao da omogući potpuno preispitivanje koliko brzo možemo da raspoređujemo i proizvodimo solarne ćelije — dugoročno, to može biti jednako brzom štampanju novina.“

Moguće primene i ograničenja

Ovakav tip ćelija posebno je pogodан za situacije u kojima težina i fleksibilnost igraju ključnu ulogu: pomorska jedra, kamp oprema i privremeni zakloni u situacijama spasavanja, bespilotne letelice, pa čak i tekstil unosivih uređaja. Ipak, zbog niže efikasnosti po površini neće odmah zameniti konvencionalne silikonske panele za stacionarna rešenja velikog obima — cilj je da proširi upotrebljivost solarne energije tamo gde standardni paneli nisu praktični.

Izvori i publikacija

Detalji istraživanja objavljeni su u časopisu Small Methods. Informacije su dodatno izveštavane u MIT News i u tekstu Fast Company koji ističe odnos snage po kilogramu.

Ovaj razvoj predstavlja značajan korak ka lakšoj, bržoj i fleksibilnijoj proizvodnji solarnih izvora energije, sa potencijalom za široku primenu u prenosivim i specijalizovanim sistemima.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno