Studija iz 2024. pokazuje da ljudsko starenje može napredovati u dva nagla skoka — oko 44. i oko 60. godine života. Analiza 108 ljudi pratila je 135.239 molekularnih karakteristika kroz prosečno 47 uzoraka po osobi, što je rezultiralo više od 246 milijardi podataka. Otprilike 81% molekula pokazalo je promene u jednoj ili obe faze; prvi skok povezan je sa metabolizmom lipida i markerima srca i mišića, dok drugi uključuje promene u metabolizmu ugljenih hidrata, imunoregulatorne signale i funkciju bubrega. Autori ističu potrebu za većim, raznovrsnijim studijama da bi se razjasnili uzroci i implikacije.
Starenje Nije Uvek Postepeno: Istraživanje Otkriva Dva Nagla Skoka — Oko 44. I Oko 60. Godine

Starenje često deluje kao spori, postepeni proces, ali nova studija iz 2024. pokazuje da ljudsko telo ponekad pravi dva nagla skoka u kojima se molekularni znakovi starenja ubrzavaju — prosečno oko 44. i ponovo oko 60. godine života.
„Ne menjamo se samo postepeno tokom vremena; postoje zaista dramatične promene“, rekao je genetičar Michael Snyder sa Stanforda kada su rezultati objavljeni u avgustu 2024. „Sredina četrdesetih i rano šezdesete su vreme dramatičnih promena — i to važi bez obzira na to koju kategoriju molekula posmatrate.“
Kako je istraživanje sprovedeno
Snyder i tim pratili su kohortu od 108 odraslih osoba koje su redovno davale biološke uzorke tokom nekoliko godina. Učesnici su u proseku dali 47 uzoraka tokom oko 626 dana (najduži pojedinačni niz je 367 uzoraka). Istraživači su merili širok spektar molekula — RNA, proteine, lipide i taksone mikrobioma sa creva, kože, nosa i usne duplje — ukupno 135.239 bioloških karakteristika. Analiza je obuhvatila više od 246 milijardi podataka koje su procesirali radi prepoznavanja obrazaca promena tokom vremena.
Glavni nalazi
Tim je uočio dva jasno odvojena talasa promena: jedan u sredini četrdesetih godina i drugi početkom šezdesetih. Otprilike 81% svih proučavanih molekula pokazalo je značajne promene u jednoj ili obe faze, ali sa različitim profilima promena:
- Sredina četrdesetih: Promene su najizraženije u molekulima povezanima sa metabolizmom lipida, preradom kofeina i alkohola, kao i markerima kardiovaskularnih poremećaja, te stanjima kože i mišića.
- Početak šezdesetih: Povezan je sa promenama u metabolizmu ugljenih hidrata i kofeina, regulatornim znacima imunog sistema, funkcijom bubrega, kao i sličnim signalima vezanim za kardiovaskularno zdravlje, kožu i mišiće.
Iako sredina četrdesetih odgovara dobu kada mnoge žene prolaze kroz perimenopauzu ili menopauzu, istraživači su naglasili da to ne objašnjava u potpunosti zapažene promene — slične promene su se javljale i kod muškaraca.
„Iako menopauza ili perimenopauza mogu doprineti promenama kod žena, verovatno postoje drugi, značajniji faktori koji utiču na promene i kod muškaraca i kod žena“, rekao je prvi autor Xiaotao Shen (prethodno sa Stanforda, sada na Nanyang Technological University u Singapuru).
Ograničenja i implikacije
Autori upozoravaju da je uzorak relativno mali (108 osoba) i da su učesnici bili uzrasta između 25 i 70 godina, što ograničava generalizaciju nalaza. Potrebne su veće i raznovrsnije studije kako bi se potvrdili ovi obrasci, razjasnili uzroci skokova i ispitala mogućnost da ciljana intervencija u tim periodima ublaži rizike povezane sa starenjem.
Rad je objavljen u časopisu Nature Aging. Nalazi podstiču ideju da bi razumevanje tačnih vremenskih tačaka molekularnih promena moglo biti važno za preventivne zdravstvene mere i razvoj tretmana prilagođenih dobu života.
Zaključak: Iako su potrebne dalje studije, ovo istraživanje sugeriše da starenje ponekad teče u talasima — dva jasno uočena skoka u sredini četrdesetih i početkom šezdesetih — i otvara pitanja kada i kako intervenisati da bi se očuvalo zdravlje tokom starenja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























