Arheolozi su 2023. u blizini Nördlingena otkrili grob iz bronzanog doba sa izuzetno očuvanim mačem sa osmostranom drškom. Visokorezolutna CT snimanja i sinhrontronske rendgenske analize otkrile su da je ukrasni inlej izrađen od tankog bakarnog ožičenja, a ne od očekivanog kalaja. Dalje analize unutrašnjih naprezanja treba da otkriju tehnike izrade i moguću radionicu porekla; rezultati će biti objavljeni nakon završetka svih ispitivanja.
Svemirska tehnologija otkriva tajne bronzanog mača iz Nördlingena

Godine 2023. u blizini Nördlingena u Bavarskoj arheolozi su otkrili grob iz bronzanog doba koji je sadržao posmrtne ostatke muškarca, žene i deteta, kao i niz predmeta — među kojima je posebno zapažen izuzetno očuvan mač sa osmostranom drškom.
Sečivo staro oko 3.400 godina zadržalo je metalni sjaj i delimično oštricu, bez tragova udaraca, što ukazuje na mogućnost da je mač imao ceremonijalnu namenu. Drška je ukrašena urezanim cik-cak žlebovima, dok pomel (baklja) nosi složen geometrijski inlej koji je privukao posebnu pažnju istraživača.
Analize u Berlinu
Johann-Friedrich Tolksdorf i Beate Herbold iz Bavarske državne službe za zaštitu spomenika poslali su mač na detaljniju ispitivanje materijalnim naučnicima u Berlin: Nikolayu Kardjilovu, Martinu Radtkeu i Manueli Klaus. Tim je kombinovao visokorezolutnu kompjuterizovanu tomografiju (CT) i metode sinhrontronske rendgenske spektroskopije kako bi video unutrašnju konstrukciju i hemijski sastav ukrasa.
Beate Herbold: „Takve sablje su bile vrlo skupe za izradu. Hteli smo da saznamo na koji je način drška povezana sa sečivom i kako su tada ukrasi zapravo ugrađivani.“
CT rekonstrukcija otkriva da je sečivo ubačeno u dršku pomoću tang-a (nastavka sečiva) i učvršćeno nitnama. Rezolucija snimaka omogućava i analizu mikrostukture metala i tragova dekorativnih radova, što daje uvid u drevne tehnike obrade.
Neočekivano otkriće u inleju
Da bi ustanovili sastav ukrasnog inleja, istraživači su površine baklje izložili intenzivnom sinhrontronskom zračenju. Ova tehnika detektuje element-specifične X-zrake i omogućava identifikaciju i najmanjih tragova elemenata.
Martin Radtke: „Irradijemo površine baklje intenzivnim sinhrontronskim zračenjem. To pobuđuje atome u materijalu da emituju element-specifične X-zrake, koje potom merimo. Možemo detektovati i najmanje tragove elemenata.“
Umesto očekivanog kalaja, analiza je pokazala prisustvo tankog bakarnog ožičenja u inleju. Tolksdorf objašnjava da je poznata praksa upotrebe bakra za inlejovanje u bronzi i da bi bakar mogao biti hemijski potamnjen (patiniran)—npr. primenom urina—kako bi crvenkasta boja istakla kontrast u odnosu na zlatasto obojenu bronzu.
Dalje studije i značenje nalaza
Tim je takođe započeo analize unutrašnjih naprezanja u metalima kako bi rekonstruisao proces izrade i način termičke i mehaničke obrade sečiva. Rezultati bi mogli pomoći u određivanju da li je mač nastao u nekoj specifičnoj radionici; trenutno se smatra da je verovatno potekao iz južne Nemačke — jedne od dviju regija u kojoj su osmostrani mačevi bili rasprostranjeni u bronzanom dobu.
Otkriće prikazuje fascinantan most između tradicionalne zanatske veštine bronzanog doba i savremenih, svemirskim tehnologijama nadahnutih metoda analize. Istraživači planiraju objavu konačnih nalaza nakon završetka svih ispitivanja.
Tolksdorf: „Nadamo se da ćemo moći rekonstruisati i da li je sablja potekla iz neke konkretne radionice — zasad možemo samo pretpostaviti da je proizvedena u južnoj Nemačkoj.“
Pomozite nam da budemo bolji.


































