Novi fosil iz Yunxiana u Kini pokazuje da je Homo erectus stigao u istočnu Aziju pre oko 1,7 miliona godina, što je ~600.000 godina ranije od dosadašnjih procena. Istraživanje u Science Advances koristilo je kosmogeno izotopno datiranje (Al-26 i Be-10) u kvarcnim sedimentima da utvrdi vreme pokopa. Nalaz podržava model bržeg i ranijeg širenja ranih hominina po Aziji i otvara nova pitanja o njihovoj rasprostranjenosti i vremenu pojave.
Homo erectus U Istočnoj Aziji Pre 1,7 Miliona Godina — Nalaz Koji Menja Priču O Ranom Širenju Hominina

Novi fosil pronađen u Yunxianu (Kina) ukazuje da je Homo erectus stigao u istočnu Aziju pre oko 1,7 miliona godina — što je približno 600.000 godina ranije nego što su ranije procene od oko 1,1 milion godina sugerisale.
Homo erectus, udaljeni predak modernih ljudi, nastao je u Africi i tokom ranog pleistocena se proširio kroz Evroaziju. Tačan trenutak i tempo njegovog dolaska u istočnu Aziju dugo su bili predmet naučne rasprave — ovaj novi datum značajno pomera početak te priče dalje u prošlost.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, zasnovano je na analizi kosmogenih izotopa aluminijuma i berilijuma (u praksi Al-26 i Be-10) u kvarcnim sedimentima na nivou gde su fosili pronađeni. Ova metoda, poznata kao kosmogeno izotopno datiranje zakopavanja, meri odnos ovih izotopa i omogućava procenu koliko je dugo sediment bio zakopan — što direktno datira vreme kada su ostaci pokopani.
"Kombinovanjem yunxianskih fosila i podataka o datiranju pokopa, uspeli smo da rekonstrušemo prilično robusnu hronologiju pojave ovih hominina u istočnoj Aziji," rekao je Christopher Bae, jedan od autora studije. "Stariji uzrast Yunxiana podržava model brzog širenja i široke rasprostranjenosti ranog H. erectus-a."
"Korišćenjem poznatih stopa raspada Al-26 i Be-10 i upoređivanjem njihovih odnosa u uzorcima sedimenta, istraživači mogu izračunati koliko dugo je fosil bio zatrpan," objasnio je Hua Tu, drugi autor studije.
Za razliku od radiokarbonskog datiranja, koje je ograničeno na ~50.000 godina, ova tehnika omogućava precizno datiranje uzoraka u rasponu i do nekoliko miliona godina (u ovom slučaju do oko 5 miliona godina), što je ključno za proučavanje ranih faza ljudske disperzije.
Zašto je ovo važno
Ovaj nalaz sugeriše da su rani hominini prodrli dublje i brže u Aziju nego što se ranije smatralo, što menja pretpostavke o rutama migracije, vremenu kolonizacije i ekološkoj prilagodljivosti H. erectus-a. Otvara se i niz novih pitanja: gde su još raniji nalazi skriveni, kada su se tačno pojavili i koliko dugo su ostali prisutni na različitim lokacijama u regionu.
Autori studije naglašavaju da su potrebna dalja iskapanja i dodatna datiranja na drugim lokalitetima kako bi se potvrdio domet i tempo širenja ovih ranih hominina kroz Aziju.
Studija: objavljena u Science Advances; metodologija: kosmogeno izotopno datiranje (Al-26 / Be-10).
Pomozite nam da budemo bolji.




























