Konzervativni anglikanski lideri okupljaju se u Abuji kako bi razmotrili plan koji bi mogao dovesti do istorijskog raskola ili preuređenja Anglikanske zajednice. Gafcon predlaže novu, globalno organizovanu strukturu, dok istorijska zajednica nudi decentralizaciju kako bi umanjila ulogu Kenterberija. Odluke iz Abuja i predstojeća rasprava u Anglikanskom konsultativnom savet mogu trajno promeniti upravljanje u zajednici od oko 85 miliona vernika.
Na ivici raskola: Konzervativni anglikanski lideri se sastaju u Abuji

Konzervativni lideri iz brojnih anglikanskih crkava okupljaju se u Abuji na četvorodnevnoj konferenciji koja bi mogla dovesti do jednog od najozbiljnijih preuređenja u istoriji Anglikanske zajednice.
Šta je na dnevnom redu
U fokusu skupa je plan koji zagovornici iz Gafcon-a (Global Fellowship of Confessing Anglicans) vide kao nužnu reformu — čak i preuređenje — postojećeg sistema upravljanja. Predlog koji je prošle godine izneo nadbiskup Laurent Mbanda iz Ruande predviđa formiranje novo organizovanog tela, Globalne Anglikanske zajednice, pod upravom izabranih predsednika bez obzira na nacionalne granice.
Gafcon okuplja pretežno crkve iz Globalnog Juga — naročito afričke provincije koje beleže snažan rast vernika — i djeluje povremeno izvan formalnih institucija zasnovanih u Londonu, iako mnoge Gafcon crkve i dalje formalno pripadaju Anglikanskoj zajednici.
Reakcija istorijske zajednice
Istovremeno, Kancelarija Anglikanske zajednice objavila je revidovan predlog decentralizacije vlasti, kojim bi se ulogu liderstva iz Kenterberija delimično podelilo s primasima iz drugih zemalja. Cilj te promena je da se očuva saradnja unutar zajednice uprkos dubokim teološkim razlikama.
„Anglikanska zajednica će biti preuređena,” izjavio je prošle godine nadbiskup Laurent Mbanda, formulišući viziju promene strukture zajednice.
„Prošlogodišnji predlog nije konačna reč. Mnogo toga treba razraditi, razlučiti i strukturisati pažljivo i verodostojno,” rekao je biskup Paul Donison, generalni sekretar Gafcon-a.
Zašto je važan ovaj trenutak
Podjele su se u anglikanstvu produbile poslednjih decenija, naročito oko pitanja istopolnih brakova i rukopoloženja otvoreno LGBTQ+ sveštenika. Neke nacionalne crkve su zbog toga već prekinule učešće u zajedničkim skupovima. Ipak, do sada razlike nisu prerasle u definitivan raskol — što se sada menja kao mogućnost, zavisno od odluka koje budu donete u Abuji.
Anglikanska porodica, nastala iz reformacije Crkve Engleske, danas prema proceni Kancelarije Anglikanske zajednice broji oko 85 miliona vernika u 165 zemalja, u više od 40 autonomnih provincija. Zato su odluke o reorganizaciji dalekosežne i imaju veliki uticaj na globalnu strukturu crkve.
Lokalne i etičke tenzije
Sastanak u Abuji dolazi ubrzo nakon što je Crkva Engleske instalirala Saru Mullally kao prvu ženu na mestu kenterberijskog nadbiskupa, što je dodatno pojačalo rasprave među konzervativnim krugovima — pre svega zbog njenog stava prema pitanjima LGBTQ+ zajednice. Mullally je potvrdila tradicionalnu definiciju braka u Crkvi Engleske, ali je podržala i mogućnost blagoslova istopolnih parova, uz priznanje da je crkva nanelа štetu LGBTQ+ osobama.
Važno je napomenuti da su stavovi prema homoseksualnosti i dalje veoma različiti u delovima sveta: u mnogim afričkim zemljama tema ostaje tabu, a u pojedinim državama su na snazi zakonodavni okviri koji krivično gone homoseksualnost.
Šta dalje?
Predlog decentralizacije biće razmatran pred Anglikanskim konsultativnim savetom ovog leta, dok Gafcon-ovi primasi u Abuji odlučuju da li će prihvatiti, modifikovati ili odbaciti Mbandaovu viziju. Na skupu se očekuje više od 400 učesnika — biskupa, klera i laika — među kojima su i delegati iz Anglikanske crkve Severne Amerike (ACNA) i Anglikanske crkve Kanade.
Bez obzira na ishod, odluke koje se sada razmatraju mogle bi trajno promeniti strukturu jedne od najvećih hrišćanskih porodica i način na koji se globalne anglikanske zajednice međusobno povezuju.
Pomozite nam da budemo bolji.




























