Be Mother studija iz Španije skenirala je mozgove 127 trudnica i otkrila prosečan pad sive materije od skoro 5% tokom trudnoće, uz delimični oporavak do šest meseci nakon porođaja. Najizraženije promene zabeležene su u mreži podrazumevanog režima, povezanom sa samopercepcijom i empatijom, a kod nekih žena pad je pratio porast estrogena. Istraživači ocenjuju da se radi o adaptivnom "preuređenju" mozga koje može pripremiti žene za majčinstvo, ali i pozivaju na dodatna istraživanja o posledicama za ponašanje i mentalno zdravlje.
Studija: Trudnoća smanjuje sivu materiju ~5% — Mozak se "preuređuje" za majčinstvo

Nova, do sada najveća studija skeniranja mozga trudnica sugeriše da trudnoća izaziva značne, ali verovatno adaptivne promene u strukturi mozga. Istraživanje španskog tima pokazalo je da se tokom trudnoće prosečno javlja gotovo 5% smanjenja zapremine sive materije, a autorke ističu da te promene mogu predstavljati "preuređenje" koje mozak priprema za roditeljstvo.
Studija objavljena u Nature Communications pratila je 127 žena koje su imale po pet MRI skeniranja: pre začeća, tokom trudnoće i do šest meseci nakon porođaja. Za uporedni uzorak korišćeno je 52 žene koje nisu bile trudne, uključujući 20 partnerki učesnica. Pored snimanja, učesnice su davale uzorke urina i pljuvačke radi merenja hormona i popunjavale upitnike o vezi sa novorođenčetom i promenama raspoloženja.
Glavni nalazi
Rezultati su pokazali:
- Prosečan pad sive materije od skoro 5% tokom trudnoće, koji se delimično vraća do šest meseci nakon porođaja, ali ne u potpunosti.
- Najizraženije i najpostojanije promene zabeležene su u takozvanoj mreži podrazumevanog režima (default mode network), povezanih sa samopercepcijom, empatijom i socijalnom obradom informacija.
- U nekim slučajevima porast nivoa estrogena korelirao je sa smanjenjem sive materije, što ukazuje na važnu ulogu hormonskih promena.
Kako istraživači tumače promene
Autorke studije, među kojima su prof. Susana Carmona i prof. Óscar Vilarroya, sugerišu da se radi o obliku "pruning"-a — orezivanju viška veze među nervnim ćelijama — koje može dovesti do efikasnijeg i specijalizovanijeg funkcionisanja mozga za zadatke povezane sa brigom o bebi. „Ponekad je manje više“, kaže Carmona, i navodi paralelu sa procesima sazrevanja mozga u adolescenciji.
„Ne radi se o tome da postajemo 'dumb'; radi se o tome da se mozak preuređuje i prilagođava novim zahtevima majčinstva.“ — prof. Susana Carmona
Ograničenja i implikacije
Studija nije bila direktno dizajnirana da potvrdi fenomen poznat kao "baby brain" u pogledu kognitivnih testova, i raniji rezultati o promenama pamćenja su mešoviti. Autorke napominju da subjektivni osjećaj zaboravnosti može biti posledica manjka sna, većeg metaboličkog opterećenja i stresa tokom trudnoće. Potrebna su dalja istraživanja da bi se utvrdilo kako ove strukturalne promene utiču na ponašanje, emocionalnu vezu i rizik od postporođajne depresije.
Studija je finansirana od Evropskog istraživačkog saveta (ERC). Stručnjaci iz SAD i Evrope ocenjuju da ovakvi nalazi mogu pomoći u boljem razumevanju prenosivih promena između roditelja i beba i u razvijanju podrške za novopečene majke.
Šta ovo znači za trudnice
Autorice naglašavaju da su promene verovatno adaptivne i ne znače trajni pad inteligencije. Mnoge žene iz studije i intervjuisane majke naglašavaju promenjenu sposobnost prioritizacije i veću emotivnu otpornost, ali i priznaju trenutke zaboravnosti. Istraživanje otvara put ka dubljem razumevanju mozga u ključnom životnom periodu i potrebi za većom podrškom majkama tokom i posle trudnoće.
Pomozite nam da budemo bolji.




























