Dronski napad na bazu Akrotiri pokrenuo je nove zahteve za preispitivanje prisustva britanskih suverenih baza na Kipru zbog straha od uplitanja u sukob sa Iranom. Incident nije prouzrokovao žrtve, ali je doveo do evakuacije civila i diplomatske napetosti između Nikozije i Londona. Pravni stručnjaci ukazuju na presedan prenošenja suvereniteta Čagos ostrva iz 2025. kao potencijalni model za rešenje statusa baza.
Dronski napad na Akrotiri: pojačani pozivi za preispitivanje britanskih baza na Kipru

Dronski napad na britansku vazduhoplovnu bazu Akrotiri ove nedelje ponovo je otvorio pitanje prisustva britanskih suverenih baza na Kipru i izazvao zabrinutost da bi ostrvo moglo biti uvučeno u širi sukob sa Iranom.
Šta se dogodilo
U ponedeljak je iranski dron, za koji bezbednosni izvori sumnjaju da je ispaljen od strane Hezbolaha, pogodio deo baze Akrotiri. Niko nije povređen, ali je podignuta bezbednosna uzbuna i civili u neposrednoj blizini su evakuisani. Incident je izazvao talas zabrinutosti među Kiparskim političarima i stanovništvom.
Političke i diplomatske reakcije
Kiparski zvaničnici dugo su nezadovoljni prisustvom dve britanske baze – Akrotiri i Dhekelia – koje postoje kao suverena britanska teritorija još od nezavisnosti Kipra 1960. godine. Predsednik Nikos Hristodulidis izjavio je da „ne može ništa isključiti" kada je reč o mogućem preispitivanju statusa baza, dok je ministar spoljnih poslova Constantinos Kombos upozorio da se odluke takvog značaja ne donose „u žaru trenutka".
"Da, bilo je iritacije"
— predsednik Nikos Hristodulidis, povodom izjava britanskog premijera Keira Starmera.
Kritike su pojačane nakon što premijer Keir Starmer tokom vikenda nije izričito isključio mogućnost korišćenja kiparskih baza u eventualnim operacijama protiv Irana, što je izazvalo reakcije i dodatna pojašnjenja iz Londona. Radi smirivanja tenzija, London je uputio ministra odbrane Johna Healeya u Nikoziju, a predsednik Hristodulidis se sastao i sa šefom britanske obaveštajne službe MI6.
Pravni okvir i presedan
Dve baze pokrivaju oko 99 kvadratnih milja duž južne i istočne obale Kipra i nalaze se pod punom britanskom jurisdikcijom. Na bazama živi oko 7.000 vojnog osoblja sa porodicama, dok oko 12.000 Kiprana živi u njihovoj neposrednoj blizini.
Kiparski pravni stručnjaci pozivaju na novo ispitivanje pravnog statusa baza, navodeći da su one poslednji ostaci kolonijalnih aranžmana koji bi mogli biti neskladni sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Kao mogući presedan ističe se sporazum iz 2025. o prenosu suvereniteta nad Čagos ostrvima Mauricijusu, posle presuda međunarodnih sudova.
Zvaničnici iz Londona podsećaju da su "Suverene baze potpuno legalne prema međunarodnom pravu", ali debata o mogućim pravnim i političkim rešenjima ostaje otvorena.
Šta dalje?
Iako zasad nema naznaka da će Kipar formalno zatražiti zatvaranje baza, incident je podstakao zahteve za javnim i pravnim preispitivanjem njihove uloge i statusa. Kiparske vlasti, s obzirom na nerazrešen unutrašnji odnos između grčkih i turskih Kiprana, deluju oprezno i ne žele da pokrenu otvoreni sukob sa Londonom, ali pritisak javnosti i medija može ubrzati diskusiju.
Zaključak: Napetost nakon napada osvetlila je ranjivost Kipra u regionu i ponovo aktivirala pitanje kolonijalnih ostataka u modernoj međunarodnoj praksi. Mogući pravni koraci ili pregovori sa Londonom zavisiće od unutrašnje politike Kipra, međunarodnog pritiska i razvoja bezbednosne situacije u regionu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























