UN upozorava da zastoj u prolazu Hormuz, izazvan blokadom nakon napada 28. februara, već remeti globalnu pomorsku trgovinu i preti najranjivijima. UNCTAD navodi da kroz Hormuz ide značajan deo svetske isporuke nafte i da prekidi podižu cene energije, đubriva i transporta. WFP upozorava da su humanitarne isporuke produžene za oko 25 dana i skuplje za približno 50%, što dodatno opterećuje već ranjive zemlje.
UN Upozorava: Zastoj U Hormuzu Može Pogoditi Najranjivije — Humanitarni I Trgovinski Šokovi

Ujedinjene nacije upozorile su u utorak da bi zastoj u prolazu Hormuz, izazvan ratom na Bliskom Istoku i praktičnom blokadom koju je uspostavio Iran nakon vazdušnih napada 28. februara, mogao ozbiljno pogoditi neke od najranjivijih zemalja sveta.
Šta se tačno dešava
Hormuz je jedini pomorski prolaz iz Zaliva ka Indijskom okeanu i kroz njega ide značajan deo svetske pomorske trgovine energentima i robom. Prema podacima UNCTAD-a, u sedmici pre izbijanja sukoba kroz taj tjesnac je prošlo 38% svetske obalne trgovine sirovom naftom, 29% LPG-a, 19% LNG-a i 19% prerađenih naftnih derivata.
Dok je prosečno 129 brodova dnevno prolazilo kroz Hormuz u periodu od 1. do 27. februara, taj broj je pao na samo tri broda 3. marta, što jasno pokazuje koliko je trgovinski tok poremećen.
Upozorenja UNCTAD-a i posledice po cene
UN-ova agencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) upozorava da "viši troškovi energije, đubriva i transporta — uključujući stope prevoza, cene bunker goriva i premije osiguranja — mogu povećati troškove hrane i pojačati pritisak na životni standard, naročito za najranjivije".
"Aktuelni šok dolazi u trenutku kada se mnoge zemlje u razvoju bore da servisiraju svoj dug, suočavaju se sa stezanjem fiskalnog prostora i imaju ograničen kapacitet da apsorbuju nove šokove cena," navodi UNCTAD.
Uticaj na humanitarnu pomoć
Šef UN-ovog Odeljenja za ljudska prava Volker Turk ukazao je na lančane efekte rasta cena nafte na makroekonomsku i socijalnu stabilnost, posebno u državama koje su već u problemima sa dugom.
Svetski program za hranu (WFP) je izvestio da su zabrane i preusmeravanja doveli do produženja ruta i uvođenja dodatnih doplata. Jean-Martin Bauer iz WFP-a upozorio je da rederi preusmeravaju teretne linije i uvode doplate, što stvara zagušenja na lukama daleko od Hormuza. Kao posledica, neke WFP-ove isporuke sada idu oko Rta dobre Nade, što produžava transport za oko 25 dana — ili približno 50% više vremena i troškova nego obično — a naročito utiče na velike operacije kao što je ona u Sudanu.
Širi ekonomski i društveni rizici
UNCTAD ističe da poremećaji u ključnim pomorskim prolazima pokazuju koliko su globalni snabdevni lanci ranjivi. Rastući troškovi energije, transporta i hrane mogu opteretiti javne finansije, povećati pritisak na domaće budžete i produbiti društvene i ekonomske tenzije, naročito u državama zavisnim od uvoza energenata, đubriva i osnovnih namirnica.
Zaključak
Kriza u Hormuzu je primer kako regionalni sukobi brzo mogu prerasti u globalne probleme — od skokova cena energenata i poljoprivrednih inputa do otežanih humanitarnih isporuka. Rešenja su delimično tehnička (alternativne rute, logističke prilagodbe, osiguranje) ali i politička, kroz smirivanje sukoba i međunarodnu koordinaciju radi zaštite ključnih pomorskih koridora.
Pomozite nam da budemo bolji.


































