Otkriveno Sedam Tunela: Restauracioni radovi u Aja Sofiji otkrili su sedam međusobno povezanih tunela iz vizantijskog perioda. Pronalazak je počeo nalazom tri podzemne komore u Zapadnom vrtu, a radar-mape i dalja iskopavanja potvrdila su veći sistem. Stručnjaci procenjuju da tuneli datiraju iz pre oko 1 600 godina i mogu imati ritualnu ili tehničku namenu; iz njih je izneto 1 068 tona zemlje. Tuneli će biti dalje istraživani, ali neće biti otvoreni za javnost.
Otkriveno Sedam Vizantijskih Tunela Ispod Aja Sofije Tokom Restauracije

Tokom aktuelnih restauracionih radova na Aja Sofiji u Istanbulu otkriven je opsežan sistem tunela iz vizantijskog perioda — sedam međusobno povezanih prolaza koji se prostiru stotinama metara ispod nekadašnje bazilike.
Kako je otkriće nastalo
Građevinski timovi koji rade na čišćenju i dokumentovanju zapadnog vrta i severnog pročelja naišli su najpre na tri odvojene podzemne komore. Dalja iskopavanja, praćena radar-snimcima i mapiranjem, pokazala su da su te komore deo šire mreže koja obuhvata sedam tunelskih linija.
„Dokumentovali smo sedam linija tunela duž stotina metara koji su povezani s ovim mestima kroz tekuće studije u Zapadnom vrtu,“ rekao je Mehmet Nuri Ersoy, turski ministar kulture i turizma. „Do sada smo izneli 1 068 tona zemljanog materijala iz ovih tunela.“
Starost i moguća namena
Preliminarne analize i izjave stručnjaka ukazuju da tuneli potiču iz perioda pre oko 1 600 godina, što se poklapa sa ranijim fazama Aja Sofije iz doba Vizantije. Stručnjak Hasan Firat Diker i članovi naučnog savetodavnog tela navode da je ranije u okolini pronađen i sistem odvoda i kanala za upravljanje vodama, pa je moguće da su podzemni prolazi imali višestruku funkciju — od upravljanja vodama do ritualnih i religijskih aktivnosti.
Kontekst i značaj za proučavanje
Aja Sofija je izgrađena u formi koju danas poznajemo za vreme cara Justinijana I, završena 537. godine. Tokom vekova menjala je namenu (katedrala, džamija, muzej, ponovo džamija od 2020.) i pretrpela brojne rekonstrukcije. Nalaz podzemnih tunela otvara nova pitanja o ranom korišćenju prostora ispod monumentalne građevine i pruža uvid u tehničke i ritualne prakse Vizantije.
Restauracija i naredni koraci
Radovi na objektu trenutno su fokusirani na jačanje temelja i protivzemljotresnu stabilnost. Prema rečima ministra Ersoya, cilj projekta je otkrivanje istorijskih slojeva, identifikacija rizika i očuvanje kulturnog nasleđa uz korišćenje što autentičnijih materijala — uključujući ručno pravljene cigle po starim tehnologijama.
Zvaničnici najavljuju dalje istraživanja i dokumentaciju tunela, ali su istakli da trenutno nema planova da se tuneli otvore za publiku zbog bezbednosnih i konzervatorskih razloga.
Šta ovo znači za budućnost istraživanja
Otkrivanje ovakvih slojeva pod Aja Sofijom naglašava da ispod zdanja još verovatno postoje neotkrivene vizantijske i osmanske strukture i artefakti. Dalja arheološka i konzervatorska istraživanja mogla bi promeniti naše razumevanje upotrebe prostora i ritualnih praksi u ranom srednjem veku.
Pomozite nam da budemo bolji.




























