Putin koristi krizu u Zalivu da ojača rusku poziciju: rast cena nafte i privremene olakšice u trgovini sa Indijom povećavaju prihode Moskve, dok telefonski razgovor sa Donaldom Trumpom pokazuje da Rusija nastoji da zadrži uticaj u odnosu sa SAD. Paralelno, navodi o deljenju obaveštajnih podataka i pojačani kontakti sa liderima Bliskog istoka daju Rusiji dodatne geopolitičke poluge. Dok svet prati Bliski istok, Ukrajina ostaje u fokusu Kremlja.
Putinova šansa u krizi Irana: energetski dobitak i novi pritisak na Ukrajinu

Ruski predsednik Vladimir Putin ume da pretvori međunarodne krize u geopolitičke dobitke, a razbuktavanje sukoba u Zalivu pruža Moskvi upravo takvu priliku. Dok su se odnosi sa nekim dugogodišnjim saveznicima doimali uzdrmanim, nova diplomatsko-energetska dinamika daje Rusiji prostor za jačanje položaja — i to upravo u trenutku kada je njen glavni strateški cilj i dalje oslabiti nezavisnu Ukrajinu.
Razgovor Putina i Trampa
U ponedeljak su Putin i Donald Trump razgovarali telefonom — prvi put od decembra. Prema saopštenju Kremlja, tema je bila američko-izraelski sukob sa Iranom, koji je, kako je navedeno, dominirao razgovorom. Ključni deo razmene odnosio se i na Ukrajinu: američka strana je, prema Ušakovljevom čitanju, iskazala interes za što bržim okončanjem sukoba kroz prekid vatre, dok je Trump navodno podvukao da bi brži kraj rata u Ukrajini bio od pomoći.
Ekonomski efekti i energetska karta
Rast cene nafte — koja je preskočila 100 USD po barelu — i strahovanja da bi mogla dostići i 150 USD ukoliko se prekidi u Hormuzu nastave, donose Moskvi značajne prihode. Paralelno, administracija SAD privremeno je odobrila 30-dnevnu dozvolu indijskim rafinerijama da preuzmu rusku naftu koja je bila „zarobljena“ na moru, što ublažava deo pritiska na ruski izvoz.
Putin je na sastanku sa savetnicima istakao da je stabilnost snabdevanja ona vrednost po kojoj su ruske energetske kompanije prepoznatljive, nagoveštavajući da Rusija namerava da iskoristi porast cena i poremećaje u snabdevanju za jačanje državnih prihoda.
Geopolitička i bezbednosna poluga
Osim ekonomskog bandaža, Rusija navodno održava i bezbednosne veze sa Iranom; neki izvori tvrde da Moskva može deliti obaveštajne podatke o pokretima američkih snaga u Zalivu. Putin je, takođe, intenzivirao kontakte sa liderima regiona — Bahreina, UAE, Katara i Saudijske Arabije — što mu daje dodatne diplomatske kanale dok Zapad prati fokus na Bliski istok.
Napomena: Neka od izveštavanja u članku predstavljaju tvrdnje i navode iz izvora i zvaničnih saopštenja; gde je izveštavano kao "ubijen" ili "dostavljeno", tekst koristi neutralne formulacije poput "prema izveštajima" ili "navodno" kako bi odražavao razliku između potvrđenih činjenica i izveštaja medija ili zvaničnika.
Šta to znači za Ukrajinu
Dok međunarodna pažnja i medijski prostor delom prelaze na krizu u Zalivu, Putin može računati da će zapadne vlade i javnost biti manje fokusirani na front u Ukrajini. I pored rasta napetosti u regionu, ruski napadi na ukrajinske gradove i dalje se nastavljaju, često bez velikih naslovnih mesta u glavnim vestima.
Zaključak
Kriza u Iranu stvara kombinaciju diplomatskih i ekonomskih faktora koja može privremeno ojačati Moskvu: veće prihode od energenata, diplomatske opcije u regionu i mogućnost da bude percipirana kao posrednik ili pragmatični igrač u pregovorima sa SAD. Ipak, mnoge tvrdnje u vezi sa ulozima i dostavama obaveštajnih podataka ostaju predmet potvrde, pa je dalji razvoj događaja ključan za razumevanje dugoročnih posledica po rat u Ukrajini i globalnu bezbednost.
Pomozite nam da budemo bolji.


































