Preliminarni rezultati pokazuju da je novi ustav Kazahstana dobio preko 87% podrške uz izlaznost veću od 73%. Izmene objedinuju parlament, proširuju pravo predsednika na imenovanja i uvode Narodno Veće čije članove imenuje predsednik. Ustav izričito definiše brak kao zajednicu muškarca i žene, dok analitičari upozoravaju da promene mogu omogućiti Tokajevu da preformuliše ograničenja mandata. Ekonomska kriza i inflacija od 11,7% povećavaju rizik novih protesta.
Referendum U Kazahstanu: Novi Ustav Značajno Jača Ovlašćenja Predsednika Tokajeva

Preliminarni rezultati referenduma u Kazahstanu pokazuju da je novi ustav, koji značajno proširuje ovlašćenja predsednika Kassym-Jomarta Tokajeva, dobio široku podršku birača. Centralna izborna komisija saopštila je da je više od 87% glasača podržalo izmene, uz izlaznost veću od 73%.
Glavne promene
Novi ustavni tekst predviđa:
- Spajanje zakonodavnog doma u jedinstven parlament umesto dosadašnja dva doma.
- Pravo predsednika da imenuje ključne državne zvaničnike uz odobrenje parlamenta, uključujući i ponovno uspostavljanje funkcije potpredsednika.
- Uvođenje novog tela — Narodnog Veća — koje će postojati pored parlamenta, imati ovlašćenje da inicira zakone i raspisuje referendume, a čiji će članovi biti u potpunosti imenovani od strane predsednika.
- Izričito definisanje braka kao zajednice muškarca i žene, odredba za koju analitičari navode da nastavlja politiku ograničavanja javnog prikaza LGBTQ+ sadržaja.
Politički i društveni kontekst
Tokajev, 72-godišnji bivši sovjetski zvaničnik i diplomata, formalno je ograničen na jedan sedmogodišnji mandat koji traje do 2029. Mnogi analitičari upozoravaju da bi nove ustavne odredbe mogle poslužiti kao pravni temelj za promenu ili „resetovanje“ ograničenja mandata, slično praksi u nekoliko bivših sovjetskih republika.
„Ovaj korak je od izuzetnog značaja, posebno u trenutku kada je geopolitička situacija nestabilna…“ — izjavio je Tokajev, obrazlažući potrebu za bržim donošenjem odluka.
Referendum je održan u teškoj ekonomskoj situaciji: inflacija je u februaru dostigla 11,7%, a nedavne poreske izmene povećale su nezadovoljstvo javnosti. Analitičari upozoravaju da ekonomski problemi mogu dovesti do novog talasa protesta, podsećajući na nemire iz januara 2022. koji su izbili zbog rasta cena goriva i u kojima je bilo poginulih među demonstrantima i snagama bezbednosti.
Opozicija u Kazahstanu nije značajno zastupljena u državnim strukturama i nije uspela da organizuje efikasnu kampanju protiv ustavnih promena nakon objave referenduma. Dugoročne posledice promena ostaju neizvesne: one konsoliduju izvršnu vlast, ali otvaraju pitanja o budućem smislu i pravnoj regulativi predsedničkih mandata i o ravnoteži moći u državi.
Pomozite nam da budemo bolji.























