Nova studija u Geophysical Research Letters pokazuje da je prosečna stopa zagrevanja u poslednjoj deceniji oko 0,35°C po deceniji, umesto ranije procenjenih 0,2°C. Analiza je dobijena uklanjanjem prirodnih fluktuacija (El Niño, solarna aktivnost, vulkani) kako bi se otkrio osnovni trend, koji pokazuje ubrzanje od 2015. godine sa >98% statističke pouzdanosti. Ako se ovaj tempo nastavi, granica od 1,5°C iz Pariškog sporazuma mogla bi biti pređena pre 2030. godine, što naglašava hitnost smanjenja emisija CO2.
Uznemirujuće Ubrzanje: Nova Studija Pokazuje 0,35°C Zagrevanja Po Deceniji

Nova studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters ukazuje da se tempo globalnog zagrevanja ubrzao — prosečna stopa zagrevanja u protekloj deceniji iznosi oko 0,35°C po deceniji, znatno više od ranije korišćene procene od 0,2°C za period 1970–2015.
Kako su naučnici došli do ovih podataka
Autori, među kojima su Stefan Rahmstorf iz Potsdam instituta i američki statističar Grant Foster, analizirali su pet najvećih globalnih skupova temperaturnih podataka (uključujući NOAA, NASA i Berkeley Earth). Da bi otkrili osnovni trend, uklonili su uticaje prirodnih fluktuacija — kao što su El Niño, vulkanske erupcije i solarna aktivnost — koji privremeno utiču na globalne proseke.
"Prilagođeni podaci pokazuju ubrzanje globalnog zagrevanja od 2015. godine sa statističkom pouzdanošću većom od 98%", rekao je Rahmstorf.
Šta ovo znači
Čak i kada se izmene za El Niño i solarni maksimum (koji je dosegao vrhunac oko oktobra 2024), analiza ukazuje na ubrzanje trenda. Ranija istraživanja su predlagala umereniji porast (oko 0,27°C po deceniji), dok je stručnjak iz Berkeley Earth-a Robert Rohde ukazao da bi realna vrednost mogla biti bliže 0,30°C ako se drugačije uklone prirodne fluktuacije.
Posledice su ozbiljne: ako se trenutni tempo nastavi, Zemlja bi mogla trajno preći ciljnu granicu od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa pre 2030. godine, što bi ubrzalo i pojačalo klimatske posledice širom sveta.
Šta je rešenje
Autori i drugi klimatski stručnjaci naglašavaju da jedini pouzdan način da se izbegne još veće zagrevanje jeste brza i drastična redukcija emisija CO2 iz fosilnih goriva, široke investicije u obnovljive izvore energije i razvoj tehnologija za uklanjanje ugljenika iz atmosfere.
Ukratko: analiza ukazuje na zabrinjavajući znak ubrzanja zagrevanja, ali postoje i nesigurnosti u metodologiji uklanjanja prirodnih uticaja. Ipak, poruka ostaje jasna — hitne i ambiciozne mere smanjenja emisija su neophodne.
Pomozite nam da budemo bolji.




























