Blokada Hormuzskog moreuza zbog eskalacije sukoba utiče na snabdevanje hranom u zemljama Zaliva, naročito svežim namirnicama. Meso i riba beleže značajan rast cena u nekim državama, dok se brodovi i avioni preusmeravaju ka alternativnim rutama. Privatni lanci poput Lulu organizuju charter letove, a Saudijska Arabija širi logističke koridore. Ekonomisti upozoravaju da produžen sukob može izazvati spiralu rasta cena.
Hormuzka blokada podiže cene hrane u Zalivu — potrošači već osećaju udar

U jednoj prodavnici u Bahreinu, otac četvoro dece Mahmoud Ali i dalje puni korpu, ali na kasi se već oseća posledica prekida u snabdevanju: "Nema nestašice", kaže on, "ali u poslednjih nekoliko dana primećuje se rast cena određenih prehrambenih proizvoda" — posebno mesa, čija je cena, prema njegovim rečima, gotovo udvostručena.
Logistika pod pritiskom
Poput većine država Zaliva, Bahrein zavisi od uvoza hrane. Rat koji je, prema izveštajima, eskalirao 28. februara udarima izraelskih i američkih snaga na Iran ozbiljno je poremetio pomorski saobraćaj kroz strateški Hormuzki moreuz, koji je praktično zatvoren za normalni promet.
"Većina velikih luka u UAE, Kataru, Kuvajtu i Bahreinu obustavila je ili znatno smanjila rukovanje kontejnerima", kaže ekonomista Frederic Schneider iz Middle East Council on Global Affairs. Aviosaobraćaj takođe radi umanjeno zbog svakodnevnih iranskih napada dronovima i raketama, što dodatno otežava snabdevanje.
Preusmeravanje i alternativni putevi
Brodovi sada zaobilaze zatvorene kapije Zaliva i idu prema lukama južno od moreuza, u Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Saudijska Arabija se pozicionirala kao ključni logistički centar jer joj je vazdušni prostor otvoren, a pomorski saobraćaj prema lukama na Crvenom moru i dalje funkcioniše. Rijad je pokrenuo inicijativu za proširenje transportnih mreža i otvaranje operativnih koridora za kontejnere preusmerene sa istočnih luka.
AFP novinari zatekli su kolonu teških kamiona preko granice sa Katarom. Postoje i kopneni koridori preko Sirije i Jordana prema Sredozemlju, ali su ti pravci, prema Schneideru, preopterećeni, skupi i nedovoljni da nadomeste paralizu tradicionalnih pomorskih puteva.
Ko je najugroženiji
Države Zaliva nisu jednako pogođene: Saudijska Arabija ima direktan pristup Crvenom moru; UAE navode rezerve od četiri do šest meseci za neperishables; Katar je značajno uložio u strateške zalihe posle blokade 2017. Bahrein i Kuvajt već osećaju pritisak na cene — posebno mesa i ribe.
Kuvajtske vlasti su, nakon talasa kupovine u prvim danima sukoba, zamrznule cene nekih osnovnih proizvoda i subvencionisale uvoz mesa. Zvaničnik ministarstva trgovine Kuvajta je za AFP rekao da su ukupne cene zasad relativno stabilne, ali da su cene mesa i ribe porasle za više od 30% zbog obustave ribolova u Zalivu i prekida uvoza iz Irana, Indije i Pakistana.
Privatni sektor odgovara
Maloprodajni lanac Lulu, koji ima oko 280 supermarketa u regionu, navodi da održava rezerve neperishables od četiri do šest meseci i da je organizovao specijalne charter letove za transport svežeg voća, povrća, mesa i peradi. Prema komunikacionom direktoru V. Nandakumaru, 37 specijalnih charter letova dopremilo je više od 6.000 tona svežih proizvoda, a dodatni troškovi za sada nisu preneti na potrošače.
Rizik od daljeg rasta cena
"Postoji određeni nivo pripravnosti i cene su trenutno pod kontrolom", kaže Schneider, ali upozorava da ako sukob potraje, postoji opipljiv rizik od lančanog rasta cena uvozne robe, posebno hrane. Najugroženije su lako kvarljive namirnice iz Azije koje se ne mogu dugo skladištiti.
Zaključak: Iako su police još pune, prekidi u pomorskom i vazdušnom saobraćaju već utiču na cene i dostupnost hrane u Zalivu. Odgovor država i privatnog sektora ublažava udar, ali produžetak sukoba može dovesti do daljeg poskupljenja.
Pomozite nam da budemo bolji.


































