Ukratko: UN zvaničnik Kaveh Madani upozorava da Iran može u narednim danima napasti desalinizaciona postrojenja u regionu kao odgovor na pretnje SAD. Takvi udari mogli bi izazvati "rat za vodu", ozbiljne humanitarne posledice i porast cena nafte. Navodi o već pogodjenim postrojenjima na Qeshmu i u Bahreinu postoje, ali nisu uvek nezavisno potvrđeni.
Iran Preti „Ratom Za Vodu“ — Desalinizaciona Postrojenja Mogu Biti Meta U Narednim Danima, Upozorava Zvaničnik UN

Iran je, prema upozorenju zvaničnika Ujedinjenih nacija Kaveha Madanija, spreman da u narednim danima izvede napade na ključnu desalinizacionu infrastrukturu širom Bliskog istoka. Takvi udari bi dodatno zaoštrili odnose sa SAD i Izraelom i mogli da izazovu širu humanitarnu i ekonomsku krizu.
Kaveh Madani, iranski naučnik koji je ujedno i zvaničnik UN, izjavio je za medije da desalinizaciona postrojenja u regionu "mogu biti meta u narednih nekoliko dana" i da bi to moglo pokrenuti „rat za vodu“ u jednoj od najsušnijih oblasti sveta.
Pretnje su usledile kao odgovor Teherana na izjavu tadašnjeg američkog predsednika Donalda Trumpa, koji je upozorio da će SAD udariti na iransku energetsku infrastrukturu ako moreuz Hormuz ne bude otvoren u roku od 48 sati. Portparol Centralnog štaba Hazrat Khatam al-Anbiya (PBUH) poručio je da bi, u slučaju napada na iransku energetsku mrežu, mete mogli postati i energetska, IT i desalinizaciona postrojenja povezana sa SAD i regionalnim protivnicima.
"Desalinizaciona postrojenja bi mogla biti ponovo meta u narednih nekoliko dana", rekao je Madani i upozorio da bi oštećenje postrojenja za prečišćavanje, pumpi i distributivnih mreža imalo katastrofalne i dugotrajne posledice.
Šta je ugroženo i zašto je to važno
Desalinizacija je ključni izvor pijaće vode za mnoge zemlje Zaliva, uključujući Izrael i nekoliko iranskih suseda, posebno u aridnim oblastima gde prirodni resursi slatke vode nisu dovoljni. Prekid rada desalinizacionih fabrika i električnih sistema mogao bi da ostavi milione ljudi bez pouzdanog pristupa vodi i struji.
Madani je naveo da su, prema izveštajima, već pogođena desalinizaciona postrojenja na iranskom ostrvu Qeshm i u Bahreinu, ali te tvrdnje u mnogim izvorima ostaju označene kao navodi i nisu uvek nezavisno verifikovane. On je takođe upozorio da bi zatvaranje Hormuza i porast cena nafte i gasa imali neposredne i dugoročne posledice po svetska tržišta.
Kontekst i unutrašnja ranjivost Irana
Iako je Iran manje zavistan od desalinizacije nego neki njegovi susedi, država se suočava sa višegodišnjom sušom, lošim upravljanjem vodnim resursima i padajućim nivoom podzemnih voda, što povećava unutrašnju ranjivost. Analitičari upozoravaju da iranski režim može prioritizovati odbranu i spoljne odgovore nad sprečavanjem unutrašnjih protesta ukoliko dođe do nestašica.
Holly Dagres, istraživačica pri Washington Institute for Near East Policy, ocenila je da bi, čak i u slučaju masovnih prekida, vlast u Teheranu pre težila da zadrži stabilnost režima nego da popusti zbog unutrašnjih pritisaka.
Neizvesnost i oprez
Važno je naglasiti da mnoge tvrdnje u vezi sa navodnim udarima i kontrametrima dolaze iz zaraćenih strana i medija i da nezavisna verifikacija nije uvek dostupna. Moguće posledice, međutim, jasno ukazuju na rizik od humanitarne katastrofe i šokova na tržištima ukoliko se infrastruktura za vodu i energiju ošteti.
Ključni rizici: prekid snabdevanja pijaćom vodom u aridnim oblastima, kolaps regionalnih distributivnih mreža, porast cena energije i produbljivanje humanitarne krize za milione ljudi.
Pomozite nam da budemo bolji.


































