Nova analiza u BMJ-u pokazuje da veće pridržavanje mediteranske ishrane može biti povezano sa sporijim smanjenjem ukupnog volumena sive mase mozga. Studija koju je vodio Changzheng Yuan pratila je 1.647 ljudi oko 12 godina. Pored toga, veliko istraživanje iz 2024. povezuje veći unos maslinovog ulja sa nižom smrtnošću od demencije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da veze ne dokazuju uzročnost i da su potrebne dodatne dugoročne studije.
Nova BMJ Studija: Mediteranska Ishrana Povezana Sa Sporijim Smanjenjem Sive Mase Mozga

Grčki jogurt, sveži paradajz i zelena salata, riba toliko sveža da kaplje morskom vodom, malo zasićenih masti i prerađene hrane i gotovo sve spremano na maslinovom ulju — mediteranska ishrana vekovima se povezuje sa smanjenim rizicima od dijabetesa, hipertenzije, bolesti srca i gojaznosti.
Nova analiza objavljena u British Medical Journalu donosi dodatne dokaze da takav način ishrane može podržati i zdravlje mozga. Vođena Changzheng Yuanom sa Zhejiang University School of Medicine, studija je pratila 1.647 sredovečnih i starijih osoba tokom medijana od oko 12 godina i utvrdila da je veće pridržavanje mediteranskih prehrambenih principa povezano sa sporijim smanjenjem ukupnog volumena sive mase mozga.
Šta tačno kažu podaci
Istraživači iz više uglednih institucija, uključujući Harvard T.H. Chan School of Public Health, Boston University School of Medicine, Harbin Institute of Technology i University of Edinburgh, analizirali su longitudinalne podatke i snimke mozga. Rezultat ukazuje na povoljnu vezu između stilova ishrane tipičnih za mediteranski režim i sporijeg gubitka sive mase, što je jedan od markera starenja mozga.
Poredni dokazi i ograničenja
U velikom istraživanju objavljenom 2024. (oko 92.000 učesnika) američkog udruženja za medicina, istraživači sa Harvard T.H. Chan School of Public Health našli su da veći unos maslinovog ulja može biti povezan sa nižom smrtnošću povezanoj sa demencijom, nezavisno od ukupnog kvaliteta ishrane.
Važna opomena: Jacqui Hanley iz Alzheimer's Research UK ukazuje da studija ne dokazuje direktan zaštitni efekat. Istraživanje nije direktno merilo pamćenje ili funkcije razmišljanja i potrebne su dodatne, dugoročne studije u raznolikim populacijama da bi se razjasnili uzroci i uticaji genetike i drugih faktora.
Uprkos tim ograničenjima, nalazi doprinose rastućem skupu dokaza da uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i druge zdrave navike mogu pomoći u očuvanju moždanog zdravlja kako starimo. Stručnjaci i dalje preporučuju oprez pri tumačenju i pozivaju na konsultaciju sa lekarom pre velikih promena u ishrani, posebno za ljude sa postojećim zdravstvenim stanjima.
Praktičan savet: Uvođenje više maslinovog ulja, svežeg povrća, ribe i minimalno prerađenih namirnica u svakodnevnu ishranu može biti koristan deo šire strategije za očuvanje zdravlja mozga, ali nije zamena za medicinski savet ili lečenje.
Pomozite nam da budemo bolji.




























