Arheolozi su potvrdili da su neandertalci pre oko 125.000 godina uspeli da obore i planski raskomadaju pravotuskog slona teškog oko 3,5 tone. Na kostima su pronađeni rezni tragovi koji ukazuju na uklanjanje organa i sakupljanje mesa, masti i kostne srži. Na nalazištu u Lehringenu pronađeno je i oko 2.000 kostiju iz 16 vrsta, kao i drveno koplje, što zajedno sugeriše organizovan i dugotrajan boravak neandertalaca s raznolikim strategijama lova.
Neandertalci su obarali džinovske slonove: otkriće iz Lehringena potvrđuje planski lov pre oko 125.000 godina

Pre oko 125.000 godina, grupa neandertalaca na prostoru današnje Severne Nemačke uspešno je svladala pravotuskog slona težeg približno 3,5 tone (~7.700 funti). Novo ispitivanje nalazišta u Lehringenu i samih ostataka pruža čvrste dokaze da je reč o planskom, organizovanom lovu i obradjivanju ovih velikih životinja.
Otkrivanje i dokazi
Na nalazištu u Lehringenu prvobitno su 1948. godine radili amaterski paleontolozi; tada su našli kompletan drveni koplje koje su kasnije pripisali neandertalcima, kao i fosile pravotuskog slona datirane na poslednji interglacijalni period. Sedamdeset osam godina kasnije, detaljna analiza kostiju otkrila je višestruke rezne tragove na rebrima i pršljenovima — jasni znaci planskog raskomadavanja i uklanjanja organa.
Šta su analizom zaključili istraživači
Istraživači veruju da su neandertalci otvorili grudni koš mužjaka starog oko 30 godina, izvukli unutrašnje organe i prikupili velike količine mesa, masti i kostne srži za kasniju upotrebu. Pored ostataka slona, u talogu su zabeleženi i biljni ostaci i približno 2.000 kostiju pripadajućih 16 životinjskih vrsta (kornjače, ptice, ribe i druge), što ukazuje na raznovrsnu ishranu i duži boravak populacije pored jezera.
Na istom lokalitetu pronađeni su i ostaci aurochsa — izumrle vrste divljeg goveda čiji su odrasli primerci dostizali oko 1,8 m u visinu u ramenima (≈5,9 ft) i imali duga, široka roga, što dodatno potvrđuje da su neandertalci lovili i druge velike životinje.
Ivo Verheijen, bioarheolog pri Lower Saxony State Office for Heritage (NLD), kaže: "Izgleda da su neandertalci u Lehringenu ponavljano boravili pored jezera i primenjivali raznovrsne strategije lova. Velike količine mesa bile su važan resurs, ali su koristili i kostnu srž i krzno."
Studija objavljena u Scientific Reports, sa koautorima kao što su Ivo Verheijen i Thomas Terberger (NLD i Univerzitet u Getingenu), predstavlja ključni doprinos razumevanju neandertalskih lovnih strategija i tehnika. Autori ističu da su neandertalci tekom ovog perioda koristili strateški pristup lovu, sa veštinama uporedivim onima anatomski modernih ljudi pre oko 125.000 godina.
Zašto je ovo važno: Nalaz iz Lehringena pruža retku i direktnu kombinaciju oruđa (drveno koplje) i anatomskih dokaza (rezni tragovi) koji zajedno potkrepljuju hipotezu o planskom kolektivnom lovu velikih megafauna u Evropi.
Pomozite nam da budemo bolji.




























