Svet Vesti
Science

Voyager 1 Prešao Jednu Svetlosnu Danu — Najudaljeniji Ljudski Predmet Na ~25,6 Milijardi km

Voyager 1 Prešao Jednu Svetlosnu Danu — Najudaljeniji Ljudski Predmet Na ~25,6 Milijardi km
Voyager 1’s signal now takes nearly a full day to reach Earth as it pushes farther into the vast unknown of interstellar space. | ©Image Credit: NASA

Voyager 1 je prešao rastojanje od jedne svetlosne dane i nalazi se na oko 15,9 milijardi milja (≈25,6 milijardi km) od Zemlje. Signal do sonde trenutno stiže za 23 sata i 32 minuta, a do novembra 2026. očekuje se da kašnjenje dostigne 24 sata. Sonda i dalje meri plazmu, kosmičke zrake i magnetska polja u međuzvezdanom prostoru, nosi Zlatnu ploču i radi zahvaljujući RTG napajanju čija je raspoloživa snaga prema izvoru oko 4 vata. Očekivani prestanak komunikacije procenjuje se za početak 2030-ih.

U tišini i ledu međuzvezdanog prostora, stara svemirska letelica iz ere disko muzike i analognih kaseta postigla je novu prekretnicu: NASA-in Voyager 1 zvanično je prešao udaljenost od jedne svetlosne dane od Zemlje. Ovaj letelica, lansirana 1977. godine, i dalje šalje dragocene podatke iz prostora izvan Sunčevog mehurića.

Kolika je udaljenost i zašto je to važno?

Voyager 1 je trenutno oko 15,9 milijardi milja (≈25,6 milijardi km) daleko od Zemlje, što odgovara približno jednoj svetlosnoj dani. To znači da su komunikacije s letelicom ograničene brzinom svetlosti — poruka koju pošaljemo danas do nje stiže za gotovo pun dan.

Kašnjenje signala

Trenutno kašnjenje: signal sa Zemlje do sondе stiže za 23 sata i 32 minuta.
Prag od 24 sata: NASA procenjuje da će do novembra 2026. kašnjenje premašiti ili dostići punih 24 sata, što dodatno otežava upravljanje misijom.

Šta Voyager 1 i dalje meri?

Iako leti više decenija, Voyager 1 i dalje radi kao jedini aktivni izviđač u međuzvezdanom prostoru i šalje sledeće podatke:

  • Plazma među zvezdama: merenja gustine i temperature naelektrisanog gasa izvan Sunčevog uticaja.
  • Kosmičke zrake: detekcija brzih čestica iz udaljenih eksplozija zvezda u obliku koji više nije filtriran Sunčevim vetrom.
  • Magnetna polja: očitavanja magnetometra koja pomažu mapiranju strukture lokalnog međuzvezdanog magnetnog polja.
  • Oblik heliosfere: podaci koji pomažu naučnicima da bolje razumeju oblik i granice mehurića kojim Sunce štiti naš Sunčev sistem.

Zlatna ploča — poruka čovečanstva

Na Voyageru 1 nalazi se Zlatna ploča (12-inčni, pozlaćeni bakarni disk) sa pozdravima na desetinama jezika, muzikom, zvucima prirode i drugim zapisima koji predstavljaju vremensku kapsulu ljudske civilizacije.

Napajanje i budućnost misije

Letelicu pokreću RTG generatori na bazi plutonijuma. Kako se nuklearni izvor troši, inženjeri su postepeno gasili neesencijalne sisteme kako bi sačuvali energiju. Prema izveštajima u izvoru, trenutno dostupna električna snaga za kritične sisteme iznosi oko 4 vata (u tekstovima se ponekad navode različite vrednosti — ovo je broj koji je pomenuo originalni izvor članka).

Većina stručnjaka očekuje da će tokom ranih 2030-ih snaga postati nedovoljna za rad naučnih instrumenata i slanje signala, mada će sama letelica nastaviti da se kreće kroz galaksiju još milijardama godina.

Za nauku i za istoriju

Voyager 1 je i danas jedinstven: istovremeno aktivan naučni instrument i simbol čovečanstva koji nosi poruku naše vrste u dubokom svemiru. Dok očekujemo kraj komunikacije, podaci koje još šalje nastavljaju da proširuju naše razumevanje međuzvezdanog prostora.

Izvor: Money Control (objavljeno na GEEKSPIN)

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno