AI Forensics je u šestonedeljnoj analizi pratio više od 80.000 fajlova u 16 Telegram kanala i identificirao skoro 25.000 aktivnih korisnika koji su razmenjivali intimne snimke bez pristanka. Među materijalima su bili autentični snimci, deepfakeovi i sadržaji koji prikazuju maloletne osobe. Istraživači su zabeležili doxing, koordinisano uznemiravanje i pokušaje monetizacije, te pozivaju EU da Telegram označi kao VLOP radi strožije kontrole.
Razotkrivena trgovina intimnim snimcima na Telegramu — AI Forensics otkrio više od 80.000 fajlova

Desetine hiljada intimnih snimaka žena deljeno je bez njihovog pristanka u grupama i kanalima na Telegramu, saopštila je grupa za kampanje AI Forensics. Istraživači pozivaju platformu i evropske vlasti da hitno preduzmu mere protiv ove prakse.
Šta je istraživanje otkrilo
U šestonedeljnoj analizi grupa iz Španije i Italije, AI Forensics je identifikovao skoro 25.000 aktivnih korisnika koji su delili ukupno više od 80.000 fajlova u 16 Telegram kanala između decembra 2025. i februara 2026. godine.
Struktura sadržaja bila je približno: 75% fotografija, 25% video zapisa i 1% audio snimaka. Većina materijala bila je seksualno eksplicitna, a među njima su se nalazili i snimci maloletnih devojaka.
Autentični materijali i deepfakeovi
Istraživači navode da su neki sadržaji bili autentični snimci, dok su drugi bili deepfakeovi — sadržaji generisani alatima veštačke inteligencije. Kombinacija lažnih i pravih materijala dodatno otežava zaštitu žrtava i identifikaciju odgovornosti.
Oblici zlostavljanja i organizacija
Uz deljenje slika i video zapisa, autori studije su dokumentovali prakse kao što su doxxing (otkrivanje ličnih podataka), koordinisane kampanje uznemiravanja i pozive na nasilje protiv žena prikazanih na snimcima. Neki članovi grupa su javno pozivali i na silovanje, a bila je zabeležena i razmena sadržaja koji se odnosi na decu.
„Društvene mreže i aplikacije za razmenu poruka služe često kao izvori sirovog materijala, dok Telegram funkcioniše kao čvorište za organizaciju, pojačanje i distribuciju zlostavljačkog sadržaja,“ navodi se u izveštaju.
Kako se sadržaj širi i monetizuje
Veliki deo materijala poticao je sa drugih platformi poput TikToka, Instagrama i Snapchata, a Telegram je služio za dalje distribuiranje i monetizaciju — kanali su, prema zapažanjima istraživača, naplaćivali pristup sadržaju putem pretplata ili jednokratnih uplata.
Kritika prema Telegramu i zahtevi istraživača
AI Forensics kritikuje Telegram zbog nedovoljnih mehanizama moderacije: tijekom perioda posmatranja, nekoliko kanala je bilo ugašeno samo da bi se ubrzo ponovo otvorili pod istim ili sličnim nazivima. Organizacija poziva Evropsku uniju da Telegram svrsta kao Veoma Veliku Online Platformu (VLOP), čime bi platforma podležala strožem nadzoru prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
Odgovor Telegrama
Telegram je za AFP odgovorio da je „deljenje nekonsenzualnih intimnih snimaka, uključujući pornografske deepfake materijale, strogo zabranjeno prema uslovima korišćenja“. Platforma je navela i da smatra da su njeni sistemi moderacije efikasniji u sprečavanju masovne distribucije štetnog sadržaja u odnosu na trenutno označene VLOP-ove.
Saosnivač Telegrama, Pavel Durov, uhapšen je u Francuskoj 2024. i predmet je formalne istrage koju vode francuske vlasti; Durov negira saučesništvo u omogućavanju nezakonitih aktivnosti na platformi.
Šta ovo znači za korisnike i regulatore
Istraživanje ukazuje na potrebu za bržom i ciljnom kombinacijom tehničkih rešenja, jače saradnje između platformi i regulatora, i većeg fokusa na zaštitu žrtava (uključujući brže uklanjanje sadržaja i podršku žrtvama). EU regulative poput DSA imaju potencijal da pojačaju odgovornost velikih platformi, ali istraživači pozivaju na primenu konkretnih mera koje neće olakšati ponovno pojavljivanje tih grupa.
Napomena: Zbog osetljive prirode teme, u tekstu su izostavljeni eksplicitni opisi sadržaja i imena žrtava.
Pomozite nam da budemo bolji.



























