Napadi između Izraela i Hezbolaha eskalirali su pred direktne pregovore u Vašingtonu, koji će posredovati SAD. U izraelskom udaru na južni Liban poginulo je najmanje 13 pripadnika državne bezbednosti, a Hezbolah tvrdi da je napao mornaričku bazu u Ašdodu. Liban zahteva prekid vatre kao uslov za razgovore, dok je broj poginulih u zemlji premašio 1.953. Humanitarna situacija je teška, a ključne zdravstvene ustanove rade pod pretnjom napada.
Izraelski udari i sukobi sa Hezbolahom eskalirali pred direktne pregovore u Vašingtonu

BEJRUT — Napadi između Izraela i libanske militantne grupe Hezbolah intenzivirali su se u petak, dok se pripreme za direktne pregovore između Libana i Izraela, koji treba da počnu u Vašingtonu uz posredovanje SAD, nastavljaju.
Najnoviji napadi i žrtve
Prema zvaničnim podacima Ministarstva zdravlja Libana, do sada je u izraelskim udarima u toj zemlji poginulo najmanje 1.953 ljudi. U jednom od najsmrtonosnijih dana rata, u seriji od oko 100 udara koja su trajala približno 10 minuta u sredu, poginulo je najmanje 303 osobe, a Civilna zaštita i dalje traga za žrtvama pod ruševinama u Bejrutu.
U petak je u udaru na južni Liban poginulo najmanje 13 pripadnika državne službe bezbednosti. Iz Hezbolaha je saopšteno i da su izveli napad na mornaričku bazu u izraelskom gradu Ašdod, oko 145 kilometara od granice, i da su izveli dodatnih 31 napad na severni Izrael i na izraelske kopnene snage koje su ušle u južni Liban.
Pregovori i uslovi Bejruta
Libanska predsednička kancelarija predsednika Michela Aouna objavila je da su direktni razgovori planirani da počnu u utorak u Vašingtonu uz američko posredovanje. U saopštenju je Bejrut naglasio da pregovori treba da se održe pod uslovom prekida vatre ili primirja; libanske vlasti još nisu imenovale svog predstavnika za pregovore.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je ranije potvrdio da su pregovori dogovoreni i rekao da će fokus biti na razoružavanju Hezbolaha i uspostavljanju "mirnih odnosa" između dve zemlje. Libanske vlasti i politički izvori saglasni su da je prekid borbi ključan preduslov za učešće u direktnim razgovorima.
Humanitarna situacija i bolnice
Bejrutska Univerzitetska bolnica Rafik Hariri nalazi se pod stalnom pretnjom nakon upozorenja izraelske vojske za evakuaciju okolnih predgrađa, uključujući gusto naseljeni kvart Jnah. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) zatražila je da bolnica bude pošteđena napada i navela da je dobila uveravanja da neće biti pogođena. Bolnica nije evakuisana, ali zaposleni rade pod velikim strahom jer je kretanje po gradu rizično, rekao je dr. Mohammad Cheaito, šef hitnog odeljenja.
"Ceo teren oko bolnice bio je ugrožen i proglašen opasnim. Ali na kraju dana, imamo humanitarnu dužnost," rekao je dr. Cheaito za Associated Press.
Regionalni kontekst i političke reakcije
Konflikt je eskalirao nakon što je Hezbolah 2. marta ispalio rakete prema severnom Izraelu u znak solidarnosti sa Iranom. U međuvremenu su SAD i Iran, prema posredničkim izveštajima, navodno postigli privremeno primirje koje je trebalo da obuhvati i Liban, ali su Izrael i kasnije SAD demantovale da su potpisale takav dogovor i insistirale na razdvajanju diplomatskih procesa.
Hezbolah smatra da su izraelski napadi kršenje primirja, dok libanska vlada traži da bude uključena u pregovore koji se tiču Libana i istovremeno pokušava da afirmiše državnu kontrolu i razoružanje oružanih grupa. Naim Qassem, zamenik sekretara-generalnog Hezbolaha, pozvao je vladu da ne popušta pred, kako je rekao, besplatnim ustupcima Izraelu.
U centru Bejruta su održani protesti pristalica Hezbolaha protiv planiranih pregovora, koje oni doživljavaju kao popuštanje Izraelu. "Naša krv je prolivena na ovoj zemlji, a naša država se protiv nas zavera," rekao je jedan od demonstranata.
Associated Press producenti Malak Harb i video novinar Fadi Tawil iz Bejruta doprineli su izveštaju.
Pomozite nam da budemo bolji.

































