Viktor Orbán, na vlasti skoro 20 godina, suočava se sa realnom šansom da izgubi naredne parlamentarne izbore, prema najnovijim anketama koje daju prednost opozicionoj Tisza partiji. Kritike se tiču urušavanja demokratskih institucija, visokog nivoa korupcije i antimigrantske retorike. Izbori imaju i širi geopolitički značaj zbog Orbánovih odnosa sa SAD i Rusijom te zavisnosti Mađarske od ruskih energenata.
Orbán Pod Pritiskom Na Izborima: Hoće Li Fidesz Izgubiti Vlast?

Budimpešta – Posle skoro dve decenije na vlasti, premijer Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz suočavaju se sa realnom šansom da izgube parlamentarne izbore u nedelju. Najnovije ankete daju prednost opozicionoj centar-desnoj Tisza partiji, što bi moglo okončati Orbánovu dugu dominaciju u mađarskoj politici.
Izborna borba i unutrašnja kritika
Prema istraživanju IDEA Institute, Fidesz ima podršku od 37% odlučnih birača, dok Tisza partija uživa podršku od 50% odlučnih birača. Kritičari optužuju Orbánovu vladu za sistemsko podrivanje demokratije od 2010. godine: ograničavanje nezavisnosti sudstva, pritisak na slobodne medije, diskriminaciju LGBTQ osoba i antimigrantsku retoriku koju su međunarodne organizacije označile kao ksenofobnu.
Human Rights Watch navodi da su mere vlade usmerene protiv nezavisnih institucija, dok je Freedom House ocenio Mađarsku kao "delimično slobodnu". Transparency International je u poslednjim izveštajima naveo Mađarsku kao jednu od najproblematičnijih zemalja u EU po pitanju korupcije.
Orbán i odnosi sa SAD
Orbán je jedan od retkih evropskih lidera koji je otvoreno podržavao Donalda Trumpa i razvijao bliske veze sa američkim konzervativnim krugovima. Trump je javno podržao Orbána, a američki zvaničnici i uticajni think-tankovi poput Heritage Foundation promociju mađarskih politika vide kao model za konzervativno upravljanje. Posete i javna pojavljivanja američkih saveznika u Budimpešti dodatno su učvrstila tu povezanost.
Geopolitika, energija i konflikt oko Ukrajine
Rezultati izbora imaju i širi geopolitčki značaj. Orbán je bio kritičan prema jedinstvenoj podršci EU Ukrajini i održava bliske odnose sa Rusijom. Mađarska je, kako navodi izveštaj Centra za proučavanje demokratije (CSD), 2025. uvozila 93% svoje nafte iz Rusije, u poređenju sa 61% u 2021. godini, što dodatno komplikuje potencijalni prelaz ka zapadnim izvorima energije.
Spor oko tranzita nafte kroz naftovod Družba doveo je do tenzija sa Kijevom: Budimpešta je u februaru pretila blokadom EU zajma Ukrajini od 90 milijardi evra dok se tranzit ne obnovi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je naftovod oštećen napadom i da mora biti popravljен pre ponovnog otvaranja, dok su retoričke razmimoilaženja dodatno zaoštrila odnose.
Optužbe o ruskom uticaju
Procureni razgovori između mađarskog ministra spoljnih poslova Pétera Szijjártóa i ruskog ministra Sergeja Lavrova ukazuju na blisku koordinaciju. Mediji su izveštavali da ruske obaveštajne službe pokušavaju da pomognu Orbánovoj kampanji, uključujući i navode o planovima za lažnu predstavu atentata. Mađarski i američki zvaničnici, međutim, različito tumače te informacije.
Šta je na kocki
Ako Fidesz izgubi supervećinu ili vlast, Mađarska bi mogla promeniti kurs u spoljnoj politici, posebno prema Ukrajini i odnosima sa Evropskom unijom, ali trajna energetska zavisnost od Rusije ostaje ključna prepreka za brze promene. Za birače i međunarodne posmatrače, ovi izbori su test Orbánove političke snage i uticaja njegovih saveznika u Evropi i SAD.
Izveštaj sadrži podatke iz anketa IDEA Institute, izveštaja Transparency International i analiza Centra za proučavanje demokratije, kao i izveštaje Human Rights Watch i Freedom House.
Pomozite nam da budemo bolji.


































