Međunarodni tim je pomoću teleskopa Gemini South i IGRINS spektrografa direktno izmerio magnezijum i silicijum u atmosferi egzoplanete WASP-189b. Odnos Mg/Si u atmosferi veoma je sličan odnosu u zvezdi-domaćinu, što predstavlja prvu direktnu potvrdu da planete mogu nasleđivati hemijske odnose svojih zvezda. Otkriće pojačava poverenje u modele formiranja planeta i olakšava procene sastava udaljenih svetova na osnovu hemije njihovih zvezda.
Planete Nasleđuju Hemiju Zvezda? Direktno Izmereni Magnezijum i Silicijum u Atmosferi WASP-189b

Daleko izvan dometa bilo kog svemirskog broda, egzoplaneta WASP-189b sija tolikom toplotom da se stena pretvara u paru. U tom ekstremnom okruženju istraživači su po prvi put direktno izmerili ključne elemente koji grade stene u atmosferi udaljenog sveta i otkrili da njegov hemijski odnos veoma podseća na sastav zvezde oko koje kruži.
Otkriće i metodologija
Međunarodni tim na čelu sa doktorandom Jorgeom Antoniom Sanchezom sa Arizona State University koristio je teleskop Gemini South u Čileu i visoko-rezolutni infracrveni spektrograf IGRINS (Immersion Grating INfrared Spectrograph) kako bi istovremeno detektovao magnezijum (Mg) i silicijum (Si) u atmosferi WASP-189b. Ovaj pristup omogućio je prvu direktnu i paralelnu merenje tih stenskih elemenata u atmosferi egzoplanete.
Šta su pronašli?
Rezultati pokazuju da odnos Mg/Si u atmosferi WASP-189b veoma blisko odgovara odnosu istih elemenata u njenoj zvezdi-domaćinu. To predstavlja prvu direktnu potvrdu van Sunčevog sistema da planete mogu zadržati osnovne hemijske odnose svojih zvezda tokom formiranja.
„WASP-189b nam daje opservacioni oslonac u razumevanju formiranja zemljolikih planeta, jer nudi mernu veličinu koja potvrđuje sličnost zvezdanog sastava i proporcija stenskog materijala,“ rekao je Sanchez.
Zašto je ovo važno?
Odnos elemenata poput magnezijuma i silicijuma utiče na tip minerala koji nastaju, strukturu unutrašnjosti planete i ponašanje površine kroz vreme. Dok je kod većine planeta ova pitanja nepristupačna zbog zaključenih stenskih slojeva, ultra-vrući džinovi kao WASP-189b zahvaljujući visokim temperaturama izbacuju stenske elemente u atmosferu, što ih čini dostupnim spektroskopskim merenjima.
Ovo otkriće omogućava naučnicima da koriste hemijski sastav zvezde kao indikator za sastav njenih planeta, što je posebno korisno pri modelovanju formiranja planeta i proceni potencijalno nastanjivih svetova.
Instrumenti i budućnost istraživanja
Studija naglašava snagu zemaljskih, visoko-rezolutnih spektrografa u otkrivanju suptilnih signala iz egzoplanetarnih atmosfera. Kako kaže Michael Line, koautor studije i vanredni profesor na ASU: „Ovaj napredak otvara sasvim novu dimenziju u proučavanju atmosfera egzoplaneta.“
Dalja posmatranja planiraju da prošire opseg merenja na dodatne elemente i veći broj planeta, uključujući multi-talasna posmatranja koja će pomoći da se sastavi kompletnija hemijska karta udaljenih sistema. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications.
Istaknuto: WASP-189b se nalazi oko 320 svetlosnih godina od nas u sazvežđu Vage i predstavlja primer kako ekstremne egzoplanete funkcionišu kao prirodne laboratorije za proučavanje gradivnih blokova planeta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























