Si Đinping je tokom susreta sa predsednikom Vijetnama To Lamom pozvao na 'visoku stratešku jasnoću' i prioritet političke bezbednosti dok rastu tenzije između Kine i SAD u regionu. Dve zemlje su potpisale sporazume u oblastima poljoprivrede, obrazovanja i železnica, a Kina je najavila saradnju u AI i poluprovodnicima. Trgovinski deficit Vijetnama prema Kini iznosio je 33,3 mlrd USD u 1. kvartalu 2026. (+34,4% g/g).
Si Đinping Za 'Stratešku Jasnoću' i Jačanje Političke Bezbednosti U Odnosima Sa Vijetnamom

BEIJING/HANOJ, 15. april — Kineski predsednik Si Đinping pozvao je tokom susreta sa predsednikom Vijetnama To Lamom na "visoku stratešku jasnoću" i prioritet političke bezbednosti, dok se takmičenje Kine i SAD za uticaj u Jugoistočnoj Aziji pojačava.
To Lam boravi u Kini do petka u prvoj inostranoj poseti otkako je prošle nedelje izabran za predsednika države. Poseta se tumači kao signal daljeg zbližavanja dve susedne komunističke države, koje istovremeno održavaju kompleksan odnos saradnje i rivaliteta.
Ključne teme razgovora
Si je naglasio potrebu za održavanjem visoke strateške svesti i snažne strateške odlučnosti između dve zemlje. Pored toga, pozvao je na odbranu socijalističkog sistema, bliže usklađivanje razvojnih strategija i veću infrastrukturnu međupovezanost.
Zvanični vijetnamski mediji izvestili su da su Peking i Hanoj potpisali niz sporazuma o saradnji u oblastima poljoprivrede, obrazovanja i izgradnje železnica. Kina je takođe najavila jačanje partnerstva u visokotehnološkim sektorima — posebno u oblasti veštačke inteligencije, poluprovodnika i internet-industrija — i obećala veći uvoz vijetnamskih proizvoda na kinesko tržište.
Ekonomija i trgovina
Trgovina i investicije ostaju temelj odnosa: ojačani lanci snabdevanja učinili su Peking najvećim trgovinskim partnerom Hanoja, dok je Vijetnam važan partner Kine u okviru ASEAN-a. Prema zvaničnim podacima, trgovinski deficit Vijetnama prema Kini iznosio je 33,3 milijarde USD u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja porast od 34,4% u odnosu na isti period prethodne godine.
Politički kontekst
Vijetnam i Kina imaju dugu istoriju oscilacija između konflikta i saradnje, a sporna pomorska pitanja u Južnom kineskom moru ostaju nerešena. Istovremeno, Hanoj sve više prihvata kineske tehnologije i regulative, dok se model upravljanja zemlje u poslednje vreme pomera ka većem državnom nadzoru. Ranije ovog meseca, To Lam je konsolidovao ovlašćenja, udaljavajući se od tradicionalnog kolektivnog modela vođenja zemlje.
'Vijetnam ne veruje ni jednoj velikoj sili u potpunosti, ali i dalje mora da sarađuje sa obe', ocenio je Gregory Poling iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). 'U novom svetu američkog revizionizma, držanje Kine na distanci u korist američkih investicija ili standarda više se ne smatra održivim.'
Analitičari upozoravaju da Hanoj pokušava da balansira između Pekinga i Vašingtona kako bi zaštitio svoje ekonomske i bezbednosne interese, dok istovremeno prilagođava unutrašnju politiku i privlači strateške tehnologije i investicije.
Šta dalje? Poseta To Lama poslužiće kao indikator koliko će duboko ekonomska i politička saradnja između Kine i Vijetnama ići u narednim mesecima, posebno u sferama tehnologije, infrastrukture i trgovine.
Pomozite nam da budemo bolji.


































