Vojna vlada Burkine Faso rasformirala je 118 NVO i udruženja, većinom onih koje se bave ljudskim pravima, i zabranila im rad. Amnesty International ocenjuje odluku kao "pojačanu represiju" i poziva na njeno hitno povlačenje. Odluka je deo šireg niza mera vlasti od puča 2022. godine, uključujući kontrolu NVO bankovnih računa i raspuštanje političkih partija. Mnogi posmatrači upozoravaju da će to otežati rad civilnog društva i humanitarnu pomoć u zemlji pogođenoj nasiljem.
Burkina Faso Rasformirao 118 NVO — Amnesti Oštro Osuđuje Odluku

Vojna vlast u Burkini Faso naredila je rasformiranje 118 nevladinih organizacija i udruženja, većinom onih koje se bave zaštitom ljudskih prava, te je zabranila njihovo dalje delovanje. Organizacije za ljudska prava i međunarodne organizacije to ocenjuju kao ozbiljan udar na slobodu udruživanja.
Ministarstvo za teritorijalnu administraciju i mobilnost saopštilo je da je mera sprovedena "u skladu sa važećim pravnim propisima" i pozvalo rukovodstva tih udruženja da se usklade sa zakonom donetim u julu. U saopštenju ministar Emile Zerbo upozorio je da će "svaki prestupnik snositi propisane sankcije".
Aktivisti podsećaju da je ovo nastavak širih pritisaka od kako je Ibrahim Traore preuzeo vlast pučem 2022. godine. Vlasti su već ranije uvodile strože propise o radu nevladinih organizacija, privremeno ili trajno ukidale dozvole, i preduzimale mere kontrole nad finansijama organizacija.
"Ovaj potez predstavlja pojačanu represiju nad civilnim društvom", rekao je Ousmane Diallo, viši istraživač Amnesty Internationala za region Sahela, i pozvao vlasti da odmah povuku odluku.
Prethodne mere uključivale su nalog da nacionalne i međunarodne NVO zatvore komercijalne bankovne račune i prebace sredstva u novoformiranu državnu banku, kao i raspuštanje svih političkih partija nakon perioda suspenzije. Vlasti svoje poteze pravdaju bezbednosnim izazovima: Burkina Faso se suočava sa dugotrajnim nasiljem oružanih grupa povezanih sa al-Kaidom i ISIL-om, a organizacije sa međunarodnim finansiranjem često bivaju optuživane za špijunažu ili saradnju sa ekstremistima.
Pristalice civilnog društva ističu da mere guše nezavisno praćenje ljudskih prava i otežavaju humanitarnu i razvojnu pomoć u regionu koji je već pogođen nasiljem i krizom. Međunarodne organizacije pozivaju na povratak dijalogu i poštovanje ustavnih i međunarodnih obaveza o zaštiti prava udruživanja i slobode izražavanja.
Šta sledi: Mnoge rasformirane organizacije najavile su da će tražiti pravne opcije, dok će međunarodni posmatrači i dalje pratiti razvoj događaja i pritisnuti vlasti na objašnjenja i povlačenje spornog ukaza.
Pomozite nam da budemo bolji.



























