Sažetak: People's Daily je u uredničkom tekstu naznačio da bi kineska energetska pomoć Filipinima mogla zavisiti od političkih poteza Manile, naročito u kontekstu voјnih vežbi "Balikatan". Peking, koji ima velike strateške rezerve i smanjio je izvoz prerađenih goriva, pokazuje spremnost da energiju koristi kao diplomatsku polugu. Analitičari upozoravaju da ta komparativna prednost ne znači potpunu energetsku sigurnost Kine.
Kina Nagoveštava Energetsku Polugu Dok Filipini I SAD Počinju Vežbe "Balikatan"

BEIJING, 21. april — Kineski državni list People's Daily u utorak je naznačio da bi energetska pomoć Filipinima mogla zavisiti od političkih i bezbednosnih poteza Manile, što pokazuje spremnost Pekinga da koristi strateške rezerve kao instrument pritiska u diplomatskim sporovima.
Pritisak kroz energiju
U uredničkom tekstu naslovljenom "Filipini treba da stvore uslove za produbljivanje saradnje", list je optužio filipinske vlasti za licemerje jer su zatražile hitne zalihe neposredno pre početka velikih bilateralnih i multilateralnih voјnih vežbi. People's Daily je pod pseudonimom "Zhong Sheng" istakao da Manila ne može "bez obzira prema interesima suseda" očekivati pomoć u kriznim trenucima.
"Ove otvoreno kontradiktorne reči i dela razotkrivaju oportunističku prirodu filipinskih političara... Kako mogu da očekuju pomoć suseda ako deluju protiv njihovih interesa?"
Pozadina i regionalni kontekst
Kina raspolaže najvećim strateškim naftnim rezervama na svetu i u martu su izveštaji govorili o ograničenju izvoza prerađenih goriva kako bi prioritetno zadovoljila domaću potražnju. Peking je takođe smanjio isporuke đubriva nekim zemljama dok je istovremeno ispunjavao postojeće ugovore sa Filipinima.
Odnosi između Pekinga i Manile pogoršani su zbog spora u Južnom kineskom moru — posebno oko Second Thomas Shoal, gde je Filipini 1999. zacementirali ratni brod i nastavljaju snabdevati posadu, i oko Scarborough Shoal koji trenutno kontroliše Kina.
Vojne vežbe "Balikatan"
Vežbe poznate kao "Balikatan" trajaće do 8. maja i uključuju više od 17.000 ljudi iz Filipina, SAD, Australije, Kanade, Francuske i Novog Zelanda. Planirani su pomorski udarni i vežbe iskrcavanja sa živom paljbom u blizini Itbayata i Zambalesa — područja blizu Tajvana i spornog Scarborough Shoala.
Analitički pogledi
Analitičari smatraju da ovaj urednički ton implicira mogućnost korišćenja energetskih snabdevanja kao poluge u spoljnoj politici, slično merama koje je Peking pre preduzimao u vezi sa izvozom kritičnih minerala. Eric Olander iz Projekta Kina‑Globalni Jug kaže da je video "naznake impliciranog uzajamnog odnosa", dok Ruby Osman iz Tony Blair Instituta napominje da su ranije akumulisane zalihe doprinele Pekingu da bude otporniji na međunarodni pritisak.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da komparativna prednost u zalihama ne znači da je energetska sigurnost Kine stabilna — Peking i dalje koristi strateške rezerve koje bi radije zadržao za teže krizne situacije.
Širi geopolitički smisao
U kontekstu rasta geopolitičkih tenzija, Kina je nedavno ponudila Tajvanu "energetsku stabilnost" u zamenu za prihvatanje pekinškog suvereniteta, a predsednik Xi Jinping istakao je potrebu za ponovnim otvaranjem Hormuškog moreuza tokom razgovora sa saudijskim prestolonaslednikom — što pokazuje koliko su otvaranje pomorskih puteva i energetska sigurnost važni za kinesku ekonomiju.
Zaključak: Urednički stav People's Daily signalizira da Kina razmatra korišćenje energetskih resursa kao diplomatske poluge, što može dodatno zaoštriti odnose u regionu i imati posledice po energetske tokove u Aziji.
Pomozite nam da budemo bolji.


































