Svet Vesti
Security

Kina izdržala naftni šok — kako je „energetska tvrđava“ sačuvala snabdevanje

Kina izdržala naftni šok — kako je „energetska tvrđava“ sačuvala snabdevanje
Situated in the barren Gobi Desert in northwestern China's Gansu province, the Jinta molten salt tower solar thermal power station uses multiple types of energy to generate power. - koiguo/Moment RF/Getty Images

Kratko: Kina je poslednjih godina gradila energetsku otpornost kroz obnovljive izvore, domaću proizvodnju i velike strateške rezerve nafte. Trenutna naftna kriza pokazuje da taj pristup uspešno ublažava poremećaje u snabdevanju, iako zemlja i dalje zavisi od velikog uvoza nafte i gasa. Peking koristi ovaj uspeh da naglasi svoju globalnu konkurentnost u zelenim tehnologijama.

Već više od decenije predsednik Xi Jinping vodi strategiju čiji je primarni cilj energetska bezbednost Kine. Kombinacijom brzog razvoja obnovljivih izvora, jačanja domaće proizvodnje fosilnih goriva i gomilanja strateških rezervi, Kina je izgradila otpornost koja joj sada pomaže da prebrodi istorijski naftni šok.

Kina izdržala naftni šok — kako je „energetska tvrđava“ sačuvala snabdevanje
Electric vehicles are ready for export from a port in Shanghai last spring. - China Daily/Reuters

Kako je izgrađena otpornost

Kroz ogroman državni podsticaj, Kina je ubrzala izgradnju solarnih i vetroparkova, proširila hidroenergiju i podstakla masovnu proizvodnju baterija i električnih vozila (EV). Istovremeno su državne naftne i gasne kompanije intenzivirale istraživanja i bušenja na kopnu i moru, dok su vlada i preduzeća nagomilali strateške rezerve sirove nafte.

Kina izdržala naftni šok — kako je „energetska tvrđava“ sačuvala snabdevanje
A staff worker inspects a freight train at a loading station at the Zhundong open-pit coal mine in northwest China's Xinjiang region last year. - Ding Lei/Xinhua/Getty Image

Obnovljivi izvori i električni transport

Kina danas proizvodi višestruko više vetra i sunca nego sledeće velike zemlje: prema Global Energy Monitoru, tri puta više nego SAD i Indija zajedno. Električna i hibridna vozila čine više od polovine novih automobila u Kini, što je smanjilo dnevnu potražnju za naftom za više od 1 milion barela, prema studiji Rhodium Group iz 2025. godine.

Kina izdržala naftni šok — kako je „energetska tvrđava“ sačuvala snabdevanje
Wind turbines at Baiyunling Wind Farm operate in China's Guangxi province earlier this year. - Costfoto/NurPhoto/Getty Images

Fosilna goriva i rezerve

Istovremeno, Kina nije napustila fosilna goriva: velike rezerve uglja i rast domaće proizvodnje nafte (uključujući aktivnosti u Bohajskom moru i u zapadnoj provinciji Sinkjang/ Xinjiang) ostaju važan stub energetske sigurnosti. Trgovačka firma Kpler procenjuje da su kineske rezerve sirove nafte iznosile oko 1,3 milijarde barela (otprilike tri meseca potrošnje) u martu.

Kina izdržala naftni šok — kako je „energetska tvrđava“ sačuvala snabdevanje
Employees and robots work on an electric vehicle production line at a factory of Chinese automaker NIO in Hefei, in eastern China's Anhui province last year. - Jade Gao/AFP/Getty Images

Rizici i zavisnosti

I pored napretka, Kina i dalje zavisi od uvoza: oko 70% nafte i približno 40% prirodnog gasa dolazi iz inostranstva. Hormuški moreuz ostaje kritična ruta — prema Nomuri, oko 38% nafte i 23% ukapljenog prirodnog gasa koji prolaze kroz taj moreuz su namenjeni kineskim lukama. Zato su diversifikacija snabdevnih pravaca, kopneni naftovodi i partnerstva (npr. sa Rusijom) ključni delovi strategije.

Reakcija na aktuelnu krizu

Rat koji uključuje Sjedinjene Države i Izrael protiv Irana izazvao je globalni šok nafte, ali je Kina uspela da ublaži posledice kroz zalihe, rast proizvodnje i širenje obnovljivih izvora. Vlada je intervenisala kako bi ublažila rast cena goriva, a državnim rafinerijama je dato odobrenje da pristupe komercijalnim rezervama, prema izveštajima.

Geopolitičke i tržišne posledice

Kina koristi svoj trenutni komparativni uspeh kao argument da je njen model energetske politike dugoročno održiv i privlačan drugim zemljama, posebno kroz izvoz zelenih tehnologija: u prvom tromesečju ove godine izvoz EV, litijumskih baterija i opreme za vetroturbine značajno je porastao.

Zaključak: Kina nije potpuno nezavisna od međunarodnih tržišta, ali kombinacija obnovljivih izvora, domaće proizvodnje i strateških rezervi omogućila joj je da relativno bezbolno prebrodi aktuelni naftni šok. Strategija ostaje mešovita — ubrzavanje zelene tranzicije uz održavanje fosilnih kapaciteta kao sigurnosne mreže.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno