Colossal Biosciences radi na vraćanju plavog antilopa (bluebuck), vrste iz Južne Afrike izumrle oko 1800. Kompanija je sastavila genom sa 40× pokrivenošću, postigla reproduktivne proboje (vađenje ovuma i iPSC ćelije) i planira reintrodukciju u saradnji s Endangered Wildlife Trust. Početne grupe biće male (10–20 jedinki), s ciljem izgradnje održive divlje populacije i primene tehnologije za očuvanje drugih ugroženih antilopa.
Colossal najavila povratak izumrlog plavog antilopa: planovi za reintrodukciju i očuvanje

Bioinženjerska kompanija Colossal Biosciences objavila je planove za de‑ekstinkciju plavog antilopa (bluebuck, Hippotragus leucophaeus) — vrste iz Južne Afrike koja je izumrla krajem 18. veka usled intenzivnog lova tokom kolonijalnog perioda.
Colossal je pokrenuo projekat 2024. i, prema saopštenju kompanije i intervjuima sa osnivačem Benom Lammom i glavnim veterinarskim službenikom Mattom Jamesom, već je postigao nekoliko ključnih naučnih koraka. Tim je sastavio visokokvalitetni genom bluebucka sa 40× pokrivenošću i izvršio komparativnu analizu sa roan antilopom, najbližim živim rođakom.
Tehnologija i reprodukcija
Projekat uključuje rad na ćelijskim i reproduktivnim tehnologijama: Colossal navodi da je izveo prvi uspešan postupak vađenja ovuma kod antilopa i stvorio indukovane pluripotentne matične ćelije (iPSC) iz roan antilopa. Takođe su sprovedene pripreme za transfer embriona i identifikovani potencijalni putevi za surogat‑majke.
"Ne možete uzimati sve iz prirode i očekivati da će sve ostati u redu," kaže Ben Lamm u razgovoru za PEOPLE, naglašavajući da projekat ima i konzervacionu dimenziju.
Ciljevi reintrodukcije i očuvanja
Colossal planira da prve populacije vrati u južnoafrička staništa u saradnji sa organizacijama kao što je Endangered Wildlife Trust. Početne grupe bile bi male — oko 10–20 jedinki — s dugoročnim ciljem izgradnje održive divlje populacije u hiljadama jedinki kroz restauraciju staništa i upravljanje populacijama.
Kompanija ističe da je cilj projekta širi od same de‑ekstinkcije: razvijene tehnologije trebalo bi da posluže kao platforma za očuvanje drugih ugroženih antilopa i bovidnih vrsta, od kojih je, prema podacima Colossala, 29 od 90 globalnih vrsta trenutno ugroženo.
Kontekst i etička pitanja
Ovaj poduhvat dolazi dok Colossal radi na više projekata de‑ekstinkcije (dire vuk, dodo, tilacin, moa, vuneni mišolovac). Takvi projekti često izazivaju naučne, regulatorne i etičke diskusije — od pitanja genetske verodostojnosti i zdravlja povratničkih populacija do troškova i prioriteta u očuvanju živućih vrsta.
Colossal tvrdi da tehnološki napredak u reproduktivnim procedurama i iPSC metodama može direktno doprineti konzervacionom uzgoju postojećih ugroženih antilopa, ali stručnjaci podsećaju da su uspeh reintrodukcije i dugoročno očuvanje zavisni i od upravljanja staništima, biološke raznolikosti i lokalne podrške.
Colossal očekuje dalji napredak u narednim godinama, ali tačan vremenski okvir za pojavu prvih jedinki u prirodi ostaje neizvestan. Projekat plavog antilopa predstavlja spoj ambicioznih genetskih i reproduktivnih tehnologija i pokušaj da se one primene u cilju šire zaštite ekosistema.
Pomozite nam da budemo bolji.


























