Svet Vesti
Science

Tihi rasjed na Aljasci nema očekivane tečnosti — šta to menja u proceni rizika od zemljotresa i cunamija

Tihi rasjed na Aljasci nema očekivane tečnosti — šta to menja u proceni rizika od zemljotresa i cunamija
Large earthquakes have been common along the Alaska-Aleutian subduction zone, except at the Shumagin Gap. Yinchu Li

Tim istraživača koji je proučavao Shumagin Gap na Aljasci otkrio je da plitki deo rasjeda nema dovoljno visokopritisnih fluida da bi objasnio njegovo postepeno klizanje. Umesto toga, stabilnost verovatno potiče iz kombinacije hrapavosti rasjedne površine, varijacija u čvrstoći stena i lokalnih puteva za oticanje fluida. Nalazi pozivaju na preispitivanje modela koji fluid smatraju glavnim faktorom i naglašavaju potrebu za više podataka sa mora radi preciznije procene rizika od zemljotresa i cunamija.

Nisu svi rasjedi isti: neki se naglo lome i stvaraju snažne zemljotrese, dok se drugi pomeraju postepeno i „puze” bez dramatičnih udara. Decenijama je vodeća hipoteza glasila da su upravo fluida pod visokim pritiskom duž rasjeda ona koja ga «podmazuju» i dopuštaju tiho klizanje. Nova studija iz oblasti Shumagin Gap na Aljasci dovodi tu pretpostavku u pitanje.

Tihi rasjed na Aljasci nema očekivane tečnosti — šta to menja u proceni rizika od zemljotresa i cunamija
A topographic map of the Alaska-Aleutian subduction zone highlights the Shumagin Gap. The magnitude 7.8 earthquake in 2020 occurred at its inland edge, and a magnitude 8.2 earthquakes in 2021 struck nearby. Other large earthquakes are shown from 1938, 1946 and 1964.Yinchu Li, et al., 2026

Proučavanje i ključni nalazi

Tim istraživača snimio je oko 75 milja (120 km) morskog dna iznad Shumagin Gapa, tihe deonice subdukcione zone Alaska–Aleut. Koristeći morsko elektromagnetno snimanje, mapirali su provodljivost stena — metod posebno osetljiv na prisustvo slane vode i fluida.

Tihi rasjed na Aljasci nema očekivane tečnosti — šta to menja u proceni rizika od zemljotresa i cunamija
Scientists often describe subduction faults as either locked or creeping. Locked patches, top right, stick as stress builds, then rupture suddenly in earthquakes. Creeping patches slide more gradually. One common explanation has been that high-pressure fluids help keep them weak and slippery, lower right. But new research questions that fluid-based explanation. At the Shumagin Gap, we found too little fluid pressure for fluid alone to explain the slow, consistent slide.Yinchu Li, et al., 2026

Rezultati su pokazali da plitki deo rasjeda ima malo otvorenih pora u kojima bi se mogli nalaziti fluida dovoljno pod visokim pritiskom da bi objasnili puzanje. Fluidi koji postoje su pod otprilike normalnim pritiskom. Površina rasjeda je hrapava i neravna, a gornja ploča deluje kao mozaik jačih i slabijih stena uz moguće kanale kroz koje se fluidi mogu oticati.

Tihi rasjed na Aljasci nema očekivane tečnosti — šta to menja u proceni rizika od zemljotresa i cunamija
Researchers deploy marine electromagnetic instruments off Alaska to image fluids and rock structure beneath the seafloor.EMAGE team/Kerry Key

Šta to znači

Drugim rečima, Shumagin Gap nije «tih» zbog obilja visokopritisnih fluida. Stabilnost te deonice verovatnije je rezultat kombinacije faktora: hrapavosti rasjedne površine, promenljive mehaničke čvrstoće stena i lokalnih puteva za odvod fluida. To znači da modeli koji nameću fluidni pritisak kao primarni kontrolor ponašanja subdukcijskih zona možda nisu univerzalno primenljivi.

Tihi rasjed na Aljasci nema očekivane tečnosti — šta to menja u proceni rizika od zemljotresa i cunamija
A cross-sectional illustration of the Shumagin Gap shows a rough plate interface and limited fluid.Yinchu Li, et al., 2026

Posledice za procenu opasnosti

Razumevanje mehanizama puzanja važan je deo procene rizika od velikih zemljotresa i cunamija. Plitko klizanje duž rovova može da pomeri morsko dno i pokrene razorne cunamije — primeri iz Aljaske iz 1946., 1957. i 1964. pokazali su da udaljene obale, uključujući Havaje i Kaliforniju, mogu biti pogođene.

Zaključak istraživanja je poziv naučnoj zajednici na prikupljanje više i kvalitetnijih podataka sa mora i na revidiranje modela koji previše oslanjaju na ulogu visokopritisnih fluida. Precizniji modeli pomoći će u realnijoj proceni opasnosti i boljem planiranju zaštite obalnih zajednica širom sveta.

Autori i finansiranje: Studiju su sproveli istraživači iz više institucija; istraživanje je finansirala Nacionalna naučna fondacija (NSF) kroz grantove OCE-1654652 i OCE-1654619.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno