Nova studija iz Emilija‑Romanja (Italija) pokazala je da divlje ptice i lisice mogu nositi klon Klebsiella pneumoniae povezan sa bolničkim epidemijama. Od 493 uzorka, 10 je bilo pozitivno na K. pneumoniae — svi izolati rezistentni na cefalosporine, a jedan iz lisice nosi gen NDM‑5 koji daje otpornost i na karbapeneme. Nalaz ukazuje na važnost One Health pristupa i praćenja životne sredine.
Divlje vrane i lisice u Italiji nose bolnički klon Klebsiella pneumoniae — pronađen i opasan gen NDM‑5

Na prvi pogled može delovati neobično da lisica stradala na autoputu u Italiji ima veze sa globalnom krizom otpornosti na antibiotike. Međutim, nova studija iz regiona Emilija‑Romanja pokazuje kako divlje životinje mogu biti rezervoar i prenosioci bakterija povezanih s bolničkim epidemijama.
Zašto je antimikrobna rezistencija problem
Antimikrobna rezistencija predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih i razvojnih pretnji prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Antimikrobni lekovi (antibiotici, antivirusni, antifungalni i antiparazitski) gube efikasnost kada mikroorganizmi razviju otpornost, što može dovesti do teških, često neizlečivih infekcija i povećane smrtnosti. Svetska banka procenjuje da bi ekonomski troškovi mogli doseći 1–3,4 biliona USD godišnje do 2050. godine.
Šta je pokazala studija iz Emilija‑Romanje
Istraživanje je obuhvatilo 493 uzorka divljih životinja prikupljenih između avgusta 2020. i februara 2023. Leševi su podeljeni u tri grupe: lisice, krkavcevke (vrane i čvorci) i vodene ptice (čaplje, labudovi i dr.). U 32 uzorka otkriveni su pripadnici roda Klebsiella, a u 10 uzoraka izolovana je Klebsiella pneumoniae, pretežno iz vodenih ptica i lisica.
Alarmantni genotipovi i otpornost
Sekvenciranje celog genoma pokazalo je da svih deset izolata pripada klonu koji je već povezan sa bolničkim epidemijama širom sveta. Svi izolati bili su rezistentni na cefalosporine, a jedan izolát iz lisice nosio je gen NDM‑5, koji kodira karbapenemazu i omogućava otpornost i na karbapeneme — lekove poslednje linije.
Važno: Devet od deset izolata delilo je identičan klaster od sedam gena rezistencije, što ukazuje na kruženje ovih sojeva kroz životnu sredinu.
Kako su životinje izložene?
Otpadne vode, agrarni oticaji i nepročišćena urbana kanalizacija često sadrže rezistentne bakterije i genetski materijal. Vodene ptice i lisice koje se kreću između urbanih, bolničkih i prirodnih staništa mogu doći u kontakt sa tim kontaminantima i preneti sojeve na velike udaljenosti.
Implikacije i preporuke
Rezultati studije dodatno potvrđuju potrebu za One Health pristupom — integrisanim nadzorom koji obuhvata ljude, životinje i životnu sredinu. Potrebno je unaprediti monitoring otpadnih voda, kontrolu zbrinjavanja otpada i genomsku identifikaciju sojeva kako bi se predupredila dalja širenja rezistentnih bakterija.
Zaključak: Pronađeni su klonovi K. pneumoniae u divljim životinjama koji su povezani s bolničkim epidemijama, uključujući soj sa genom NDM‑5. To naglašava da borba protiv antimikrobne rezistencije mora uključiti i ekološki nadzor i zaštitu divljih vrsta.
Pomozite nam da budemo bolji.


























