Suđenje načelniku Vlasenice Miroslavu Kraljeviću počelo je pred Sudom BiH zbog optužbi za veličanje Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Optužnica se zasniva na izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Incko, a Tužilaštvo navodi da postoje videosnimci i izjava više svedoka. Odbrana traži prekid postupka pozivajući se na nelegitimnost nametnutih odredbi, ali je sud odbio prigovore i pozvao se na ranije odluke Ustavnog suda i praksu Suda BiH.
Suđenje načelniku Vlasenice zbog pominjanja Mladića i Karadžića počelo pred Sudom BiH
Getty © Sutthicha Weerawong
Na Sudu Bosne i Hercegovine danas je započelo suđenje Miroslavu Kraljeviću, načelniku Opštine Vlasenica, koji je optužen za veličanje Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Optužnica počiva na izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Incko koristeći tzv. bonnska ovlašćenja.
Detalji optužnice
Tužilaštvo BiH navodi da su 9. marta prošle godine Kraljevićevim izjavama za medije, kao i njegovim obraćanjem na komemorativnom skupu povodom 32. godišnjice pogibije vojnika iz Dervente, počinjeni prekršaji iz zakonskih odredbi koje zabranjuju veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Tužilaštvo ističe da raspolaže video-snimcima i izjavama više svedoka koji su se javno izjasnili kao uznemireni navodima optuženog.
Odbrana i proceduralni prigovori
Branilac optuženog, advokat Slobodan Cvijetić, zatražio je prekid postupka tvrdeći da su zakonske odredbe na kojima se zasniva postupak nametnute od strane visokog predstavnika, bez parlamentarne i ustavne procedure, te da time nedostaje demokratski legitimitet. Tužilaštvo je odgovorilo da se zakoni nametnuti od visokog predstavnika smatraju delom domaćeg pravnog poretka i da su ranije dostavljeni odgovori na slične prigovore.
Odluka suda i pravni kontekst
Sudsko veće u sastavu Mirza Đozo, Sena Uzunović i Miroslav Janjić odbilo je prigovore odbrane, navodeći da su izmene Krivičnog zakona objavljene u Službenom glasniku BiH i da je Ustavni sud BiH u više navrata potvrdio ovlašćenja visokog predstavnika. Sud je naveo da su ispunjeni proceduralni i pravni uslovi za vođenje postupka.
Sudska praksa
Sud BiH je već ranije u sličnim predmetima doneo presude: Miodrag Malić je u prvostepenom postupku osuđen na tri godine zatvora nakon što je na skupu u Banjaluci na binu izvjesio fotografije Mladića i Karadžića, dok je Vojin Pavlović pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu od tri i po godine zbog, kako je navedeno u presudi, veličanja Mladića i opravdavanja genocida. Tužilac u predmetu protiv Kraljevića ističe da se poziva na tu praksu kao relevantan pravni okvir.
Podnosilac prijave
U optužnici se navodi da je prijavu podnelo bošnjačko udruženje "Žene žrtve rata". Napomena je da krivičnu prijavu može podneti svako, uključujući i nadležno tužilaštvo.
Zaključak
Postupak protiv Kraljevića prati se intenzivno zbog pravnog i društvenog konteksta — spora oko primene Inckovih izmjena zakona, pitanja slobode izražavanja i obaveze sprečavanja veličanja ratnih zločinaca. Glavni pretres će dodatno rasvetliti dokaze koje je Tužilaštvo najavilo.
Pomozite nam da budemo bolji.
