Naučnici su locirali veliki Kelvinov talas u tropskom Pacifiku sa temperaturnim anomalijama do 13.5°F (≈7.5°C) iznad proseka, što bi moglo pojačati predstojeći El Niño. Po intenzitetu, talas rivalizuje onaj iz 1997. — prethodnika jednog od registrovanih "super" El Niño događaja. "Super" El Niño se definiše porastom površinske temperature od najmanje 3.6°F (≈2°C), a istorijski je povezan sa sušama, poplavama i zdravstvenim krizama. Sa znatno višim temperaturama okeana nego pre deceniju, rizici su pojačani, pa se očekuju dalja praćenja i ažuriranja.
Ogroman Kelvinov Talas Otkriven u Pacifiku — Upozorenje Na Moguć 'Super' El Niño

Naučnici su identifikovali veliki Kelvinov talas — masivan džep izuzetno toplih voda u tropskom Pacifiku — koji bi mogao biti ključni pokretač nadolazećeg El Niño fenomena. Merenja pokazuju anomalije temperature do 13.5°F (≈7.5°C)
Kelvinove talase obično pokreću nagli i kratkotrajni udari vetra (tzv. westerly bursts) koji gurnu prenagrejane površinske vode sa zapadnog ka istočnom delu Pacifika. Kada se to dogodi, topli "blob" vode se proteže dalje i dublje od uobičajenog, stvarajući uslove koji pospešuju razvoj El Niño obrasca i utiču na vremenske prilike širom planete.
"Trenutni Kelvinov talas je impresivan i, po nekim merilima koja pratimo, rivalizuje onaj koji smo videli 1997.", rekla je Michelle L’Heureux iz Climate Prediction Centera pri NOAA za The Wall Street Journal.
Pojačan Kelvinov talas često najavljuje jači period El Niño, a posebno zabrinjava što po intenzitetu podseća na talas iz 1997. godine — događaj koji je prethodio jednom od registrovanih "super" El Niño epizoda. "Super" El Niño se definiše kao porast površinske temperature Pacifika od najmanje 3.6°F (≈2°C) iznad dugoročnog proseka.
Istorija pokazuje da su najjači El Niño događaji donosili ozbiljne posledice: prvi zabeleženi super El Niño iz 1877. povezuje se sa velikim sušama i gladi koje su, procenjuje se, odnеле oko 50 miliona života širom sveta. Noviji super El Niño 2015–2016 doveo je do klimatskih anomalija koje su doprle do porasta rizika od šumskih požara, poplava i zdravstvenih kriza; stručnjaci su ukazivali na doprinos tih uslova povećanom riziku od izbijanja bolesti poput Zika virusa, kolere, hantavirusa, i drugih zaraznih bolesti.
S obzirom na to da su globalne temperature okeana danas značajno više nego pre deset godina, potencijalne posledice ovakvog talasa izazivaju ozbiljnu zabrinutost kod klimatologa i meteorologa. Ipak, tačna jačina i geografska raspodela efekata El Niño događaja biće poznati tek kako se dalja merenja i modeli ažuriraju.
Šta pratiti dalje: naučnici će nastaviti sa satelitskim i podvodnim merenjima, modelima predviđanja i upozorenjima kako bi davali ažurirane procene uticaja na poljoprivredu, vodne resurse i javno zdravlje.
Izvori: The Wall Street Journal, NOAA/Climate Prediction Center. Članci o istorijskim posledicama El Niño podataka služe za kontekst i ne predviđaju tačan ishod ovog događaja.
Pomozite nam da budemo bolji.


































