Nova studija na genetski modifikovanim muškim miševima pokazuje da povišen nivo proteina SIRT6 u jetri može održati ili delimično vratiti gustu, "mladalačku" organizaciju DNK. Povećanje SIRT6 sprečava aktivaciju inflamatornih gena i pomaže očuvanju metaboličke funkcije. Nalazi su objavljeni u Nature Communications, ali direktna primena kod ljudi zahteva dodatna ispitivanja.
SIRT6 Može Delimično Vratiti „Mladalačku“ Organizaciju DNK U Jetri Starijih Miševa

Progres vremena je nezaustavljiv, ali novi rezultati sugerišu da neke molekularne promene povezane sa starenjem možda nisu potpuno nepovratne. Istraživanje na miševima pokazuje da povišenje nivoa proteina SIRT6 u jetri može obnoviti gustu, mladalačku organizaciju DNK i ublažiti neke funkcionalne promene vezane za starost.
Šta su istraživači uradili?
Istraživači su koristili muške miševe genetski izmenjene da proizvode više proteina SIRT6. Posmatrali su jetru kao ključni metabolički organ čija funkcija slabi sa starenjem. Kada su uporedili tkivo starih miševa sa povišenom ekspresijom SIRT6, starim miševima sa normalnim nivoima i mladim miševima, otkrili su da SIRT6 održava hromatin u gustoj, kompaktnoj formi karakterističnoj za mlade jedinke.
„Kako starimo, genom gubi svoju pravilnu organizaciju. Geni koji bi trebalo da ostanu tihi postaju aktivni, posebno inflamatorni geni, dok geni potrebni za normalnu funkciju jetre počinju da se gase,“ objašnjava genetičar Haim Cohen sa Bar-Ilan univerziteta.
Pored eksperimenata zaštite (prekomerna ekspresija SIRT6 tokom života), tim je povećao nivo SIRT6 i kod već starih miševa. Nakon mesec dana zabeležili su da su mnoge promene u organizaciji hromatina pomerile prema mladalačkijem obrascu, što ukazuje na delimičnu reverzibilnost tih promena.
Zašto je SIRT6 važan?
SIRT6 učestvuje u popravci DNK, regulaciji funkcije mitohondrija i održavanju strukture hromatina — paketa koji određuje koja se sekvenca DNK koristi, a koja ostaje ugašena. Ranija istraživanja su povezala disfunkciju SIRT6 sa ubrzanim znacima starenja kod miševa i sa neurodegenerativnim bolestima kod ljudi.
Značaj i ograničenja
Rezultati su obećavajući jer ukazuju da je neki aspekt starenja — gubitak organizacije hromatina — možda plastičan i moguće ga je delimično vratiti. Međutim, eksperimenti su rađeni na muževnim, genetski modifikovanim miševima, i efekti kod ljudi ostaju nepoznati. Direktna primena na ljude nije moguća bez brojnih dodatnih studija i bez razmatranja bezbednosti genetskih intervencija.
Rad je objavljen u ranoj verziji u časopisu Nature Communications. Iako je potrebno više istraživanja—uključujući različite modele, ženski pol i dugoročnu procenu efekata—studija otvara put za dalje proučavanje kako obnavljanje epigenetske organizacije može uticati na zdravlje tkiva tokom starenja.
Zaključak: Povećanje SIRT6 u jetri starih miševa delimično je vratilo mladalačku organizaciju hromatina i sačuvalo metaboličku funkciju, ali ostaje neizvesno i rizično kako bi se takav pristup mogao primeniti na ljudsko zdravlje.
Pomozite nam da budemo bolji.


































