Liban traži novo međunarodno prisustvo pod okriljem UN nakon isteka mandata UNIFIL‑a 31. decembra, dok sukob Izrael–Hezbollah i dalje traje. Razmatraju se opcije unutar UN‑a (smanjeni mandat, podešavanje UNIFIL‑a ili proširenje UNTSO) kao i ne‑UN alternative poput evropske misije ili bilateralnih aranžmana. Glavni rizici su politički pritisci (SAD i Izrael), finansijska ograničenja UN i mogućnost bezbednosne praznine bez zamene.
Liban Traži Naslednika UNIFIL‑a: Mogućnosti, Rizici i Vremenski Okvir

Dok poslednji talas sukoba između Izraela i Hezbollaha i dalje traje, Liban traži međunarodnu silu koja bi zamenila višedecenijsku mirovnu misiju UNIFIL, čiji mandat ističe krajem godine pod pritiskom SAD i Izraela. Povlačenje bez zamene stvara rizik od bezbednosne praznine na jugu Libana i gubitka nezavisnog međunarodnog nadzora.
Šta Liban želi?
UNIFIL trenutno broji oko 7.500 mirovnjaka iz gotovo 50 zemalja, raspoređenih duž Plave linije — 120 km de facto granice između Libana i Izraela. Dva anonimna libanska zvaničnika AFP‑u su navela da Bejrut preferira nastavak međunarodnog prisustva pod okriljem UN, po mogućstvu u formi sličnoj sadašnjoj misiji, ali sa mogućim prilagođavanjima obima ili zadataka.
Liban takođe ukazuje na političku važnost Rezolucije Saveta bezbednosti UN 1701 iz 2006. godine, koja je ojačala ulogu UNIFIL‑a i služila kao temelj za primirje 2024. godine.
Moguće opcije unutar UN okvira
Uoči izveštaja generalnog sekretara koji treba da bude dostavljen Savetu bezbednosti do 1. juna, razmatraju se nekoliko varijanti:
- Smanjen ili redefinisan mandat UNIFIL‑a;
- Produženje ili proširenje prisustva Organizacije UN za Nadzor Prekida Vatre (UNTSO), koja već ima mali nenaoružani kontingent u Libanu;
- Održavanje postojećeg UN okvira uz geografska ili operativna prilagođavanja.
Međutim, političke prepreke su značajne: SAD i Izrael mogli bi pokušati da blokiraju nove UN predloge u Savetu bezbednosti, dok članice poput Kine podržavaju zadržavanje UN prisustva. Dodatni problem predstavlja i finansijska kriza UN, koja je već dovela do smanjenja broja mirovnjaka u poslednjim mesecima.
Alternativne, ne‑UN opcije
Ako se ne postigne dogovor unutar UN‑a, razmatraju se i ne‑UN rešenja, uključujući:
- Evropsku misiju pod okriljem EU;
- Bilateralne vojne aranžmane između Libana i pojedinačnih država (Italija, Francuska, Španija i Nemačka su izrazile spremnost da razmotre nastavak angažmana);
- Kombinovane multilateralne formate koji nisu formalno pod UN kapom.
Međutim, visok broj bilateralnih sporazuma mogao bi biti nezgrapan za upravljanje i manje efikasan u pružanju jedinstvenog, nepristrasnog nadzora.
Rizik bez međunarodne zamene
Najgori scenario je potpuno povlačenje UNIFIL‑a bez bilo kakve zamene. Diplomatije upozoravaju da bi takva praznina povećala rizik od eskalacije i ostavila pregovore Izraela i Libana bez međunarodnog „svetka“ koji bi nadgledao primenu dogovora. Bez UN prisustva, kako ističu izvori, nastao bi i vakum povodom narativa i izveštavanja o događajima na terenu.
Zaključak
Presudni su naredni meseci i izveštaj generalnog sekretara UN do 1. juna. Opcije variraju od prilagođenog UN prisustva do evropskih ili bilateralnih rešenja, ali politički i finansijski izazovi znače da je ishod i dalje neizvestan. Liban i međunarodni akteri stoga traže balans između političke prihvatljivosti i potrebe za nepristrasnim nadzorom na terenu.
Pomozite nam da budemo bolji.
























