Ekspedicija u Zapadnoj Papui dokumentovala je drastičan pad poslednjih tropskih glečera Okeanije: veći glečer je izgubio ~95% površine od 2002., a papuanski glečeri oko 97% leda između 1980. i 2024. Četiri od šest glečera već su nestala, a preostala dva očekuju se da će iščeznuti pre kraja decenije. Istraživači koriste dronove i 3D modele da sačuvaju digitalni zapis pre gubitka leda.
Poslednji tropski glečeri Okeanije brzo nestaju — "planetarno uništenje na ubrzanom snimku"

Ekspedicija u indonežanskoj regiji Zapadne Papue donela je nove i uznemirujuće dokaze da poslednji tropski glečeri Okeanije naglo nestaju. Tim istraživača, predvođen Klausom Thymannom iz organizacije Project Pressure, posetio je u novembru planinu Puncak Jaya da dokumentuje dva preostala tropska glečera, prenosi The Guardian.
Veći od ta dva glečera izgubio je oko 95% svoje površine od 2002. godine, dok indonežanski naučnici izveštavaju o približno 97% gubitka leda u papuanskim tropskim glečerima u periodu 1980–2024. Prema naučnicima, četiri od šest glečera u tom području već su nestala, a preostala dva verovatno će iščeznuti pre kraja ove decenije — iako su neke ranije procene sugerisale da bi to moglo da se dogodi i znatno ranije.
Thymann je opisao prizor kao "planetarno uništenje na ubrzanom snimku" i rekao da ga je snimanje propadanja glečera emotivno pogodilo.
Glečeri na Puncak Jaya (poznatoj i kao Carstenszova piramida), jedini su tropski glečeri u Indoneziji i celoj Jugoistočnoj Aziji. Njihov nestanak predstavlja značajan ekološki i kulturni gubitak za lokalne zajednice i buduće generacije, jer su ti glečeri bili simboli trajnosti u regionu u kojem su klimatske promene ubrzane.
Zašto je ovo važno
Planeta se, prema procenama, od predindustrijskog doba zagrejala za oko 1,4 °C. Povlačenje glečera služi kao indikator klimatskog sistema u destabilizaciji: glečeri pomažu u regulaciji vodenih tokova, a njihov nestanak može ugroziti snabdevanje pijaćom vodom i bezbednost hrane u mnogim regijama širom sveta.
Kako su podaci prikupljeni
Ekspedicija je koristila snimke dronom visoke rezolucije i fotogrametriju za izradu detaljnog 3D modela glečera. Takav digitalni arhiv omogućava istraživačima da zaobiđu probleme satelitskih snimaka (oblaci, strmi tereni) i sačuvaju vizuelne i merenje zapise pre nego što led potpuno nestane. Thymann je istakao da tim želi da stvori svojevrsnu "vizuelnu Nojevu arku" kako bi buduće generacije mogle da proučavaju ono što je izgubljeno.
Naučnici u Indoneziji i u svetu nastavljaju da prate povlačenje glečera kombinacijom terenskog rada, satelitskih analiza i digitalizovanih istorijskih mapa. Precizni podaci služe i za planiranje klimatskih mera i podizanje svesti javnosti o brzini promena.
Zaključak: Nestajanje tropskih glečera na Puncak Jaya nije daleka pretnja već aktuelna realnost. Istraživači žure da dokumentuju i sačuvaju podatke pre nego što poslednji tragovi leda nestanu.
Izvori: The Guardian, Project Pressure, izjave istraživača iz ekspedicije.
Pomozite nam da budemo bolji.




























