Naučnici iz Danske i Australije otkrili su ranije nepoznat bakteriofag u Bacteroides fragilis koji se češće pojavljuje kod osoba sa karcinomom debelog creva. U studiji potvrđenoj na kohorti od 877 ispitanika zabeleženo je da su oboleli otprilike dvostruko verovatniji da imaju detektabilan taj virus. Iako uzročnost još nije dokazana, otkriće otvara mogućnosti za budući skrining stolice i istraživanje novih terapijskih pravaca.
Skriveni virus u crevnim bakterijama povezan s karcinomom debelog creva — mogući put ka novom skriningu

Naučnici iz Danske i Australije otkrili su ranije nepoznat bakteriofag (virus koji inficira bakterije) koji se često nalazi u Bacteroides fragilis iz crevne flore osoba sa karcinomom debelog creva. Nalaz pojašnjava zašto se ista bakterija često povezuje s tim rakom, iako je istovremeno uobičajena i kod zdravih ljudi.
Kako su došli do otkrića
Istraživači su koristili genetsko sekvenciranje uzoraka stolice u okviru velike danske populacione studije, a inicijalni signal potvrđen je u većoj kohorti od 877 ispitanika sa i bez karcinoma debelog creva. Analize su pokazale da B. fragilis kod pacijenata sa rakom češće nosi specifičan bakteriofag koji do sada nije opisan u naučnoj literaturi.
Glavni nalazi
Podaci pokazuju da su osobe sa karcinomom debelog creva otprilike dvostruko verovatnije da imaju detektabilne nivoe tog bakteriofaga u svojoj crevnoj mikrobioti. Virus se ne uklapa u do sada poznate opise postojećih virusa, što ukazuje na novo otkriće u mikrobiomu.
"Otkrili smo virus koji do sada nije opisan i koji izgleda da je usko povezan s bakterijama koje nalazimo kod pacijenata sa karcinomom debelog creva," kaže mikrobiolog Flemming Damgaard iz Odense University Hospital.
Ograničenja i implikacije
Iako je asocijacija značajna, istraživači još nisu dokazali uzročnu vezu — nije jasno da li bakteriofag doprinosi razvoju raka ili je njegov prisustvo posledica neke druge promene u crevnoj sredini. Procene ukazuju da do ~80% rizika za karcinom debelog creva mogu činiti faktori okoline, uključujući sastav mikrobioma, pa razumevanje interakcija bakterija i virusa može imati veliki uticaj na prevenciju i terapiju.
Tim napominje da je istraživanje još u ranoj fazi, ali otkriće otvara nekoliko potencijalnih pravaca: dalja istraživanja mehanizama interakcije B. fragilis i bakteriofaga, razvoj testova za skrining stolice koji bi detektovali prisustvo virusa, i dugoročno — ciljane terapije koje utiču na bakterije ili njihove viruse.
"Nije samo bakterija sama po sebi interesantna. Već bakterija u interakciji sa virusom koji nosi," dodaje Damgaard.
Rad je objavljen u časopisu Communications Medicine. Iako obećavajuće, primena nalaza u kliničkoj praksi zahteva dodatne studije, eksperimentalne potvrde i vreme pre nego što bi skrining ili terapije mogle postati dostupne.
Pomozite nam da budemo bolji.

























