BBC-jem pribavljena interna dokumenta pokazuju da je Shell nastavio da koristi Nembe Creek Trunk Line iako su delovi cevovoda bili klasifikovani kao "crveni" zbog ilegalnih priključaka i rizika od curenja. Lokalna stanovništva iz Niger Delta traže 1 milijardu dolara: 250 miliona za odštetu i 750 miliona za čišćenje. Dokumenti otkrivaju interne rasprave još od 2008. i procenu iz 2013. koja navodi oko 100 ilegalnih rafinerija i velike površine zagađene zemlje i vode.
BBC Dokumenti: Shell Je Godinama Pumpao Naftu Kroz "Crveni" Nigerijski Cevovod Uprkos Upozorenjima

Interna dokumenta koja je pribavio BBC pokazuju da je britanski naftni gigant Shell godinama nastavio da koristi glavni cevovod u Nigeriji iako su zaposleni upozoravali da delovi instalacije ne zadovoljavaju tehničke standarde i da dovode do masovnog zagađenja.
Šta pokazuju dokumenta
Dokumenti, uključujući mejlove i interne prezentacije, otkrivaju da je još 2008. jedan viši tehnički direktor upozorio na rizik od nastavka rada Nembe Creek Trunk Line dok je cevovod bio izložen širokoj krađi nafte, sabotaži i fizičkim kvarovima. Interne procene iz 2012. označile su delove cevovoda kao "crvene" zone — status koji po kompanijskim pravilima zahteva hitnu obustavu rada ili korektivne mere.
Posledice po zajednice
Nembe Creek Trunk Line, dugačak oko 96,5 km i kapaciteta do 150.000 barela dnevno, prolazi pored rečnih zajednica kao što je Bille. Meštani opisuju kako su nekada plodna ribolovna područja postala toksična: ribe su retke ili deformisane, puževi perivinkle nestali su iz mangrova, a ljudi su izgubili izvor prihoda.
"Pre 2011. ovde je bilo lepo. Ljudi su se igrali i ulazili u reku," kaže Balafama Augustus Bruce, ribar i jedan od tužilaca u predmetu protiv Shell‑a.
Pravni postupak i zahtevi
Zajednice iz Niger Delta podnele su tužbu u Velikoj Britaniji i traže oko 1 milijardu dolara: 250 miliona za odštetu i 750 miliona za čišćenje i sanaciju. Shell u sudskim dokumentima pre svega navodi da su glavni uzroci zagađenja bile velike krađe nafte, sabotaža i na desetine ilegalnih rafinerija, te da je kompanijin lokalni ogranak godinama ulagao u smanjenje rizika i reagovanje na izlive.
Unutrašnje rasprave u kompaniji
Mejlovi iz 2008. prikazuju raspravu između tehničkog potpredsednika Markusa Drolla, koji je upozoravao na rizike, i regionalne izvršne direktorke Ann Pickard, koja je odlučila da nastavak rada predstavlja manji rizik po ljude i okolinu. Drugi dokumenti iz 2013. prikazuju operaciju kodnog imena Project Madrid, koja je procenila oko 100 ilegalnih rafinerija i zagađenje približno 9.000 hektara vode i 9.000 hektara kopna.
Odgovor kompanije i lokalno mišljenje
Shell tvrdi da su odluke bile zasnovane na kompleksnom bezbednosnom kontekstu – organizovanom kriminalu, ilegalnoj preradi i aktivnostima militanata – i da je kompanija radila sa vlastima i lokalnim zajednicama na čišćenju izliva bez obzira na uzrok. Lokalni lideri u Billeju, međutim, smatraju da to ne oslobađa Shell odgovornosti za zagađenje koje je proizvela infrastruktura.
Pipeline je kasnije prodat kompaniji Renaissance Africa Energy, ali meštani smatraju da Shell i dalje snosi moralnu i pravnu odgovornost za decenije eksploatacije i štete.
Širi kontekst
Prema podacima UN, od 1958. iz Nigerije je iscurilo najmanje 13 miliona barela sirove nafte u više od 7.000 incidenata. Problemi u regionu uključuju dugogodišnju praksu "bunkeringa" (krađa i ilegalna prerada nafte), organizovane bande i ranije talase militancije.
Zaključak: Interni dokumenti bacaju novo svetlo na odluke menadžmenta u vezi sa Nembe Creek Trunk Line i podstiču širu raspravu o odgovornosti multinacionalki za ekološku štetu u zemljama u razvoju.
Pomozite nam da budemo bolji.



























