X-59 je 5. juna po prvi put poletio nadzvučno, dostigavši Mach 1,1 (713 mph) na 43.400 stopa; let je trajao 81 minut i izveo ga je pilot Jim Less. Program X-59 cilja da smanji ili preoblikuje sonic boom zahvaljujući specifičnom obliku trupa i izduženoj njušci. Slede testovi pri većim brzinama (do Mach 1,6) i visinama do 60.000 stopa, kao i merenja buke. Završne probe uključiće letenje iznad zajednica i ankete među stanovnicima.
NASA-in X-59 Poletio Nadzvučno: Prvi Korak Ka „Tihom“ Supersoničnom Letu

Eksperimentalni avion NASA-e X-59 po prvi put je prešao zvučni prag 5. juna, dostigavši vršnu brzinu od 713 milja na sat (Mach 1,1) na visini od 43.400 stopa. Let je trajao 81 minut i izveo ga je pilot NASA-e Jim Less sa baze Edwards Air Force Base.
Zašto je to važno
Nadzvučni let predstavlja ključnu prekretnicu u programu X-59, jer testira aviona u okruženju za koje je dizajniran. Projekat teži da reši jedan od najvećih problema nadzvučnog putovanja — jak i ometajući sonic boom — tako što oblikovanje X-59, naročito njegova izdužena njuška, raspršuje udarne talase i umesto visokog praskanja proizvodi znatno tiši zvuk koji NASA opisuje kao „tihi nadzvučni trzaj“.
Tehnički detalji i naredni koraci
X-59 je prvi put poleteo u oktobru 2025. i do sada je obavio više od desetine testnih letova. Nakon ovog prvog nadzvučnog leta, plan testiranja uključuje ubrzanja do Mach 1,6 (oko 1.218 mph) i probne visine do 60.000 stopa, ali i broj manjih letova za prikupljanje dodatnih podataka o performansama.
„Let na nadzvučnim brzinama predstavlja veliki momenat za tim X-59,“ rekla je Cathy Bahm, menadžerka programa u NASA-i. „Završetak prvog leta u uslovima misije je posebno značajan — to je trenutak kada počinjemo da verifikujemo avion u okruženju za koje je dizajniran.“
Šta je sonic boom i zašto ga želimo smanjiti
Brzina zvuka zavisi od temperature i pritiska vazduha; Mach 1 označava lokalnu brzinu zvuka, dok Mach 5 preseca granicu hipersoničnih brzina. Kada objekat pređe zvučni prag, pritisni talasi se slažu u konus iza njega; ako taj konus pogodi površinu dok avion leti nisko, nastaje jak, upadljiv zvuk poznat kao sonic boom. Upravo je buka — zajedno sa visokim troškovima — razlog zbog kojeg je Concorde povučen iz komercijalne upotrebe 2003. godine.
Faza merenja buke i testovi iznad zajednica
Naredna faza testova X-59 fokusiraće se na merenje buke kako bi se utvrdilo da li avion zaista proizvodi očekivani „tihi nadzvučni trzaj“ ili zvuk sličniji neprihvatljivim sonic boom-ovima. Završna faza obuhvatiće prelete iznad naseljenih područja uz sprovođenje anketa među stanovništvom kako bi se prikupio direktan utisak javnosti o stvarnoj percepciji buke.
Ukoliko X-59 potvrdi svoj dizajn u praksi, to bi moglo otvoriti put za buduće komercijalne supersonične letove koji su prihvatljiviji za naseljena područja i širu javnost.
Pomozite nam da budemo bolji.




























