Nova istraživanja pokazuju da su ekstremne obalske poplave koje su nekada bile retke sada znatno češće zbog porasta nivoa mora i ljudskog uticaja na klimu. Studija u Nature Climate Change navodi da su događaji sa istorijskom 1% godišnjom verovatnoćom sada u proseku oko 12 puta verovatniji, pri čemu je ljudsko zagrevanje odgovorno za otprilike četvorostruko povećanje. Dodatna analiza u Science Advances pokazuje da je klimatska promena uticala na oko 58% dana sa velikim poplavama u periodu 2000–2018, a autori upozoravaju da rezultati verovatno potcenjuju današnji rizik.
Klimatske promene čine nekada retke obalske poplave znatno verovatnijim, nove studije upozoravaju

Ekstremne obalske poplave koje su nekada bile retke sada postaju znatno češće zbog rasta nivoa mora i ljudskog uticaja na klimu, navode nove studije objavljene u renomiranim naučnim časopisima.
Šta istraživanja pokazuju?
Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change zaključuje da su događaji koji su istorijski imali 1% godišnju verovatnoću sada u proseku oko 12 puta verovatniji. Istraživanje procenjuje da je ljudsko zagrevanje odgovorno za približno četvorostruko povećanje te verovatnoće.
Metodologija i vremenski okvir
Autori su kombinovali duge serije podataka sa preko 100 plimnih mernih stanica i klimatsko modeliranje kako bi pratili učestalost ekstremnih nivoa mora u periodu od 1900. do 2005. Granica 2005. postavljena je zbog ograničenja dostupnih modela koji daju pouzdane procene doprinosa ljudskih aktivnosti nakon te godine.
Ograničenja i implikacije
Istraživači upozoravaju da ova procena verovatno potcenjuje današnji rizik, jer su emisije i doprinosi ljudskih aktivnosti ekstremima obala nastavili da rastu posle 2005. godine.
Dodatna studija i ključni nalazi
Nezavisna analiza u Science Advances pokazala je da je klimatska promena bila faktor u oko 58% dana sa velikim poplavama u periodu 2000–2018. Prema toj studiji, broj dana kada more prelazi ekstremne nivoe gotovo se utrostručio od 1970-ih.
„U suštini, svaka današnja obalska poplava nosi tragove ljudskog uticaja kroz klimatske promene,“ rekao je Ben Strauss iz Climate Central.
Uzroci i poziv na pripremu
Vodeći autor Sönke Dangendorf ističe da su gasovi staklene bašte, rezultat sagorevanja fosilnih goriva (nafta, gas, ugalj), glavni pokretač rasta nivoa mora od 1960-ih. Naučnici poručuju da zajednice, urbanisti i donositelji odluka moraju hitno planirati jačanje obalne infrastrukture i sisteme zaštite.
Jeff Williams, bivši okeanograf USGS-a, ističe praktične implikacije: sadašnje zaštite, na primer za New Orleans, verovatno neće biti dovoljne u naredne dve decenije, pa je neophodno planiranje i finansiranje adaptacije.
Širi kontekst
Istovremeno, prelazak na obnovljive izvore energije dobija zamah: prošle godine je rast proizvodnje čiste energije nadmašio rast globalne potražnje za strujom, a udeo obnovljivih po prvi put je prešao jednu trećinu globalne elektroenergetske mešavine. Ipak, naučnici upozoravaju da svet nije ni na putu najgoreg scenarija, ali ni na putu najboljeg mogućeg ishoda — pa su emisije i dalje ključna tačka kontrole.
Zaključak: Čak i relativno mali porast nivoa mora može imati značajne efekte na priobalne zajednice. Postoji prostor za ublažavanje daljeg pogoršanja kroz smanjenje emisija i planiranje otpornije obalne infrastrukture.
Alexa St. John/Associated Press
Pomozite nam da budemo bolji.




























