Studija na miševima pokazuje da porast acetilholina u strijatumskim oblastima mozga podstiče promenu ponašanja nakon što očekivana nagrada izostane. Istraživači su koristili dvofotonasku mikroskopiju i genetski senzorski pristup da bi u realnom vremenu zabeležili otpuštanje acetilholina. Inhibicija acetilholina dovela je do rigidnijeg ponašanja, što sugeriše da ovaj neurotransmiter olakšava raskidanje navika. Nalazi su relevantni za razumevanje poremećaja poput zavisnosti i OCD, ali su ograničeni modelom na miševima.
Otkriveno: Acetilholin Pomaže Prekidu Navika — Studija na Miševima Otkriva Mehanizam Fleksibilnosti Ponašanja

Kako se nosite sa razočaranjem? Da li se ponekad tvrdoglavo držite iste strategije ili brzo prilagodite kada stvari krenu po zlu? Nova studija na miševima sugeriše da sposobnost da promenimo ponašanje kada očekivana nagrada izostane može zavisiti od jednog neurotransmitera: acetilholina.
Istraživanje, objavljeno u Nature Communications, daje uvid u to kako mozak balansira između upornosti i fleksibilnosti — sposobnosti da „precrtate plan“ nakon iznenadnog neuspeha.
Metodologija i ključna posmatranja
Istraživači su obučili miševe da prolaze virtuelni lavirint i da nauče put do nagrade. Nakon što je put bio dobro usvojen, istraživači su ga iznenada promenili: prethodno uspešna odluka više nije bila nagrađena.
Koristeći dvofotonasku (two-photon) mikroskopiju i genetski kodiran senzor za acetilholin, tim je U realnom vremenu beležio oslobađanje acetilholina u strijatomu dok su miševi reagovali na „izneveravanje“ očekivanja.
Primetili su značajan porast otpuštanja acetilholina u određenim područjima: miševi kod kojih je porast bio izraženiji češće su menjali taktiku — pokazivali su takozvano "lose-shift" ponašanje (promenu izbora nakon nenagrađivanja).
Eksperimenti inhibicije i interpretacija
Da bi proverili uzročnost, naučnici su kod dela životinja inhibirali proizvodnju acetilholina. Ti miševi su postali rigidniji i ređe su pokušavali alternativne puteve, čak i nakon jasnog neuspeha prethodne strategije. To pojačava zaključak da acetilholin olakšava raskidanje ustaljenih navika i promovisanje novih izbora.
Zanimljivo je da se odgovor holinergičnih interneurona nije bio potpuno uniforman: dok je većina klastera povećala aktivnost, neki su jedva reagovali ili su čak smanjili svoju aktivnost. Istraživači pretpostavljaju da takva heterogenost može sačuvati informacije o prethodno uspešnim strategijama — u slučaju da okolnosti ponovo postanu povoljne za stari pristup.
Implikacije i ograničenja
Rezultati imaju potencijalne implikacije za razumevanje poremećaja povezanih sa poremećenom fleksibilnošću ponašanja, kao što su zavisnost, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) i šizofrenija. Striatum, region u kome se nalaze holinergični interneuroni, centralan je za ovu mrežu i zato acetilholin predstavlja važan komad slagalice.
„Razumevanje funkcije acetilholina je ključno za tretman mnogih neuropsihijatrijskih stanja,“ kaže koautor Jeffery Wickens (OIST).
Međutim, važno je naglasiti da je studija rađena na miševima i da prenost nalaza na ljude zahteva dodatna istraživanja. Ponašačka fleksibilnost je produkt kompleksnih interakcija među više neurotransmiterskih sistema i moždanih regiona — acetilholin je važan, ali nije jedini faktor.
Dalja istraživanja potrebna su kako bi se razjasnile tačne neuronske mreže i moguće terapijske implikacije za ljudske poremećaje.
Izvor: Nature Communications
Pomozite nam da budemo bolji.




























