Nasin teleskop Nancy Grace Roman, širokougaoni infracrveni instrument sa velikim vidnim poljem, planiran je za lansiranje sa Kennedyjevog svemirskog centra 30. avgusta. Očekuje se da će u prvim godinama misije značajno proširiti naše razumevanje svemira — od egzoplaneta do tamne materije i tamne energije.
Sažetak misije
Teleskop, koji su naučnici i inženjeri u NASA-i razvijali dve decenije od kada je projekat usvojen 2010. godine, završen je u decembru i trenutno prolazi završna testiranja u Goddardovom svemirskom centru (Greenbelt, Merilend). Prethodno poznat kao WFIRST, 2020. je preimenovan u čast dr Nancy Grace Roman, prve NASA-ine šefice astronomije i ključne ličnosti u razvoju Hubble teleskopa.
The Nancy Grace Roman Telescope under assembly in 2024.Credit: Michael S. Williamson/The Washington Post via Getty
Glavne karakteristike i ciljevi
- Veliko vidno polje: Roman će imati vidno polje najmanje 100 puta veće od Hablovog, što omogućava snimanje mnogo veće površine neba u jednoj ekspoziciji.
- Brzina pregleda neba: NASA navodi da će moći da pretražuje nebo i do ~1.000 puta brže u odnosu na Hubble za određene tipove posmatranja.
- Budžet i razvoj: U projekat je uloženo više od 4,3 milijarde dolara, a tokom izrade instrument je podvrgnut procenama Programa nezavisne verifikacije i validacije (IV&V).
Planirana zapažanja i ankete
U prvim pet godina misije Roman će sprovesti nekoliko Core Community Surveys (CCS) sa ciljem da pruži ključne podatke za proučavanje tamne materije, tamne energije i evolucije galaksija:
- Posmatranja Galaktičkog bulga: Teleskop će više od godinu dana snimati taj gusto naseljen, centralni deo Mlečnog puta svakih ~15 minuta kako bi pratio promene u sjaju zvezda. Time će biti otkrivani lutajući (beskućni) planeti, izolovane crne rupe i drugi objektni koji utiču na svetlost pozadinskih zvezda (mikrosočavanje).
- 17-mesečna anketa galaksija: Dokumentovaće stotine miliona galaksija i kombinovati slike sa spektroskopijom radi izgradnje trodimenzionalne mape svemira.
- Dvogodišnja anketa promenljivih objekata: Posmatranje istog regiona svakih pet dana tokom dve godine za proučavanje eksplodirajućih zvezda i drugih tranzijentnih događaja.
Potencijalna naučna otkrića
Roman ima potencijal da otkrije više od 100.000 egzoplaneta i stotine miliona zvezda, kao i milijarde galaksija u prvim pet godina misije. Među ciljevima su i detekcija ponorkih (rogue) planeta, izolovanih crnih rupa, a moguće su i potrage za primordijalnim crnim rupama — hipotetičkim malim crnim rupama iz ranih faza univerzuma koje su do sada izbegle detekciju.
The Hubble Space Telescope in 1997Credit: NASA via Getty
Logistika i vremenski okvir
Teleskop će biti prebačen NASA-inom Pegasus baržom iz Merilenda do Kennedyjevog centra, gde će proći završnu inspekciju u Payload Hazardous Servicing Facility, napajanje i probe lansiranja. Dominic Benford iz NASA-inog sedišta izjavio je za NBC News da bi prve slike mogle biti objavljene krajem 2026. godine.
Gde se Roman uklapa među postojeće misije
Nakon decenija napretka u orbitalnim teleskopima od OAO-1 (1966) do Hubble-a i James Webb-a, Roman će dopuniti postojeću flotu NASA-injih opservatorija (trenutno najmanje 17 aktivnih). Projekti poput SPHEREx-a (lansiran 2025) i James Webb-a dodatno obogaćuju spektar infracrvenih i spektroskopskih posmatranja, dok će Roman svojim širokim pogledom omogućiti brzu i obilnu proizvodnju karti i kataloga za dalja istraživanja.
Zašto je važno: Roman kombinuje široko vidno polje i visoku brzinu snimanja, što znači da će omogućiti statistički snažna istraživanja egzoplaneta, populacija zvezda i strukture svemira na način koji raniji teleskopi nisu mogli.