Alge su raznolika grupa organizama koja igra ključnu ulogu u vodenim ekosistemima kroz fotosintezu, ali neke vrste (posebno cijanobakterije) mogu proizvesti toksična cvetanja. Takva cvetanja su već izazvala probleme sa vodosnabdevanjem (npr. Toledo). Istovremeno, alge imaju veliki potencijal — od proizvodnje biogoriva do upotrebe u ishrani i kozmetici. Razumevanje nastanka i prevencija su ključni.
Alge: Kako Nastaju, Kada Su Opasne i Kako Nam Mogu Pomoći

Reflektujući bazen na National Mallu u Washingtonu nedavno je privukao pažnju zbog naglog rasta algi. Ovaj kratak esej objašnjava šta su alge, zašto se pojave na mestima poput reflektujućeg bazena, koje probleme mogu prouzrokovati i kakav potencijal imaju za društvo — od biogoriva do „superhrane“. Inspiracija mi je bio trag zelenila na automatskoj posudi za vodu naše mačke Nove, koja je stajala pored prozora.
Šta su alge?
Termin alge obuhvata veoma raznoliku i genetski heterogenu grupu organizama. Prema podacima američkog Ministarstva energetike (DOE), sekvenciranjem su identifikovane u čak četiri biološka „kraljevstva“: Plantae, Chromista, Protista i Bacteria. Alge mogu biti jednokelične ili formirati velike strukture poput kelpa, i obično su fotosintetičke — koriste Sunčevu svetlost i ugljen-dioksid za stvaranje hrane i kiseonika.
Gde i kako rastu
Alge žive u gotovo svim vodenim sredinama: od jezera i reka do urbanih fontana, reflektujućih bazena pa i posuda za kućne ljubimce. U jednom jezeru može da postoji stotine vrsta algi, a sve imaju pigmente koji im omogućavaju da koriste svetlost kroz fotosintezu. Brz rast često je povezan sa viškom hranljivih materija (nitrati, fosfati), toplijom vodom i mirnim uslovima.
Kada postaju problem?
Nisu sve alge štetne — one su temelj vodenih hranidbenih mreža i važan izvor kiseonika. Međutim, cijanobakterije (modro-zelene alge) mogu proizvoditi toksine i izazvati štetna cvetanja. Takva cvetanja su u prošlosti dovela do ozbiljnih problema sa vodosnabdevanjem i zdravljem: primeri uključuju krizu u Toledo (oko 400.000 ljudi pogođeno kontaminacijom gradske vode) i masovno toksično cvetanje na Utah Lake.
„Cijanobakterije su vodeni, fotosintetski organizmi i često rastu u kolonijama; predstavljaju neke od najstarijih poznatih fosila,“ rekao je Mark Farmer, penzionisani fikolog.
Primene i potencijal
Istraživači, uključujući one povezane sa DOE, proučavaju kako iskorišćavati alge za proizvodnju obnovljivih goriva. Alge akumuliraju ulja koja se mogu ekstrahovati i preraditi u biogoriva (benzin, dizel, avionsko gorivo). U suštini, fosilna goriva su vekovni rezultat razgradnje drevnih algi i drugih organizama; naučnici pokušavaju da taj proces ubrzaju i iskoriste u laboratorijama i pogonima.
Osim toga, neke vrste algi (npr. spirulina, chlorella, sea moss) koriste se kao nutritivni dodaci i u kozmetici zbog bogatstva proteina, minerala i antioksidanata.
Praktični saveti za građane
- Izbegavajte kontakt sa vidljivim naslagama i penom na vodi — toksične cvetove ne dirajte.
- Za kućne posude za vodu: redovno pranje, pomeranje sunca i zamena vode sprečavaju nastanak algi.
- Učinak smanjenja unošenja hranljivih materija u vodotokove (manje đubriva, pravilno odlaganje otpada) smanjuje rizik od masovnih cvetanja.
- Pratite upozorenja lokalnih vlasti i ne koristite vodu iz pogođenih područja za piće ili pranje hrane dok se ne potvrdi bezbednost.
Zaključak
Alge su istovremeno korisne i problematične: od ključne uloge u ekosistemima i potencijala za obnovljivu energiju, do rizika koje predstavljaju toksini kod masovnih cvetanja. Razumevanje njihove biologije i kontrola faktora koji podstiču prekomerni rast su ključni za sprečavanje kriza i odgovor na izazove koje donose.
Ovaj tekst je nastao na osnovu članka prvobitno objavljenog na Forbes.com i lokalnih izvora.
Pomozite nam da budemo bolji.




























