U delovima Meksika pogođenim kartelskim sukobima Svetsko prvenstvo se prati uglavnom iza zatvorenih vrata: ulice su često puste, restorani rade slabije, a ljudi se brže razilaze zbog straha. U Sinaloi, Michoácanu i Tamaulipasu nasilje je prigušilo javna slavlja i pogodilo lokalnu privredu, sa oko 60.000 izgubljenih radnih mesta u Sinaloi. Vlada navodi pad proseka ubistava sa 50,4 na 39 dnevno u junu, ali analitičari upozoravaju da nestanci i dalje ostaju ozbiljan problem.
Svetsko prvenstvo u Meksiku u senci kartelskog nasilja — proslave prigušene, strah menja svakodnevicu

Dok su u domaćinskim gradovima Meksika — Meksiko Sitiju, Gvadalahari i Monterreju — ulice pune navijača i masovnih proslava, u delovima zemlje pogođenim kartelskim sukobima Svetsko prvenstvo se doživljava sasvim drugačije: u znaku straha i opreza.
Proslave se sve češće odvijaju iza zatvorenih vrata
U selima i manjim gradovima, gde su pucnjave i napadi gotovo svakodnevica, ljudi većinom gledaju utakmice u svojim domovima ili u malim, zatvorenim grupama. U Sinaloi, Michoácanu i delovima Tamaulipasa javne proslave su zamrle — restorani rade slabije, a mnogi se brzo razilaze čim utakmica završi zbog bojazni od napada ili obračuna bandi.
„Ranijih godina ljudi bi se okupljali da gledaju utakmice i klade se. Više ne... Ovde nema žurke, samo iscrpljenost.“
U Culiacánu, glavnom gradu Sinaloe, lokalni biznisi nadaju se oporavku tokom turnira, ali trgovina ostaje ispod očekivanja: vlasnici kafića i restorana prijavljuju znatno manji broj gostiju. Prema zvaničnim podacima, sukobi u Sinaloi su tokom dve godine doveli do zatvaranja preduzeća i gubitka oko 60.000 radnih mesta.
U nekim oblastima nasilje je poprimilo dodatne, zastrašujuće razmere: izveštaji navode upotrebu eksploziva lansiranih iz dronova, kao i ubistva novinara u blizini stambenih zona. Mnogi stanovnici, uključujući radnike, poljoprivrednike i sportiste, kažu da im je strah promenio svakodnevne navike — izlazak noću je ređa pojava, a ulice su često puste i nakon važnih utakmica.
Vlada i bezbednosna situacija
Predsednica Claudia Sheinbaum ističe da domaćinstvo turnira šalje poruku radosti i da je država preduzela bezbednosne mere: više od 100.000 meksičkih snaga bezbednosti raspoređeno je širom zemlje kako bi se osiguralo održavanje utakmica. Zvanični podaci pokazuju pad prosečnog dnevnog broja ubistava sa 50,4 dnevno (jan–maj) na 39 u junu, što predstavlja najniži nivo u poslednjoj deceniji za taj period.
Ipak, analitičari upozoravaju da i pored pada ubistava problem i dalje ostaje ozbiljan: nestanci ljudi, trajna prisutnost oružanih grupa i lokalizovani talasi nasilja i dalje utiču na živote u mnogo regiona.
Život pod strahom — lične priče
U Poza Rici i drugim gradovima na obali, stanovnici navode da su slavља praktično nestala. U Uruapanu su, i pored strahova nakon ubistva lokalnog gradonačelnika, mladi ipak izašli da proslave pod prikazanim nadzorom bezbednosnih snaga — ali svesni rizika.
Na granici, u mestima kao što je Miguel Alemán u Tamaulipasu, ljudi kažu da su pucnjave postale kraće, ali da opasnost i dalje vreba i da strah ostaje svakodnevni saputnik. „Strah je stalno prisutan jer živimo u društvu na granici gde se zločini dešavaju usred bela dana,“ kaže jedan radnik iz Matamorosa.
Zaključak: Svetsko prvenstvo je donelo trenutke radosti i proslave u velikim gradovima, ali u velikom delu unutrašnjosti Meksika fudbalski praznik je prigušen — zbog oružanih sukoba, ekonomskih posledica i trajne sumnje u bezbednost. Pad broja ubistava daje nadu, ali problemi poput nestanaka i lokalizovanog nasilja ostaju nerešeni.
___
Izveštavali su: AP; doprineli novinari iz Meksiko Sitija, Xalape, Ciudad Victorije i Uruapana.
Pomozite nam da budemo bolji.




























