Fosil iz arhive British Antarctic Survey, prikupljen pre oko 40 godina na ostrvu James Ross, identifikovan je kao pršljen iz gornjeg dela repa sauropoda iz klade Eutitanosauria. To je najraniji po starosti antarktički dinosaurus među dosad prikupljenim uzorcima i tek drugi poznati sauropod sa kontinenta. Nalaz može pomoći u razumevanju širenja životinja po drevnoj Gondvani.
Fosil Zaboravljen 40 Godina Potvrđen Kao Prvi Koščani Ostatak Dinosaura Sa Antarktika

Fosil koji je više od četiri decenije ležao u arhivi British Antarctic Survey upravo je prepoznat kao prvi koščani ostatak dinosaura pronađen na Antarktiku.
Pre oko 40 godina, britanski geolog Michael Thomson i nemački geolog i paleontolog Reinhard Förster tokom letnje ekspedicije na ostrvu James Ross beležili su razne fosilne nalaze. Među njima su bili tragovi bezkičmenjaka i biljaka, ljuske riba i veliki pršljen koji su odneli u Veliku Britaniju. Thomsonove beleške o tom pršljenju bile su kratke i praćene malom skicom.
Nedavna reanaliza te fosilizovane kosti otkrila je da se radi o izuzetno retkom uzorku: pršljen iz gornjeg dela repa sauropoda, pripadnika klade Eutitanosauria, koji je živeo na antarktičkom kopnu krajem perioda kreda.
Zašto je otkriće važno?
Antarktik ima izuzetno mali broj otkrivenih dinosaurusa — do sada su registrovane tek 12 vrste, većinom sa područja Mount Kirkpatrick i James Ross Islanda, gde su stene izložene i bez leda. Ovaj primerak je, prema autorima studije, najraniji po geološkom starosti među antarktičkim dinosaurusima prikupljenim do danas i predstavlja tek drugi poznati sauropod sa kontinenta.
Paleontolog Mark Evans, koji vodi geološke kolekcije pri British Antarctic Survey, primetio je kost u arhivi pre nekoliko godina i sumnjao da je dinosauruska. Tim je detaljnijom analizom identifikovao karakterističan oblik pršljena — jedna strana sa konkavnim udubljenjem i druga sa odgovarajućom konveksnom površinom — kao i unutrašnje strukturne osobine koje ukazuju na litostrotijan titanosaur.
Iako nema dovoljno podataka da se odredi tačna vrsta, kost pokazuje značajnu sličnost sa kasnokrednom vrstom Muyelensaurus pecheni otkrivenom u Argentini. To sugeriše moguće veze u rasprostranjenosti velikih sauropoda širom južnog superkontinenta Gondvane, kada su Antarktik, Južna Amerika i Australija bili bliže povezani.
Šta dalje?
Dalja ispitivanja i poređenja sa drugim nalazima mogla bi pomoći da se bolje razumeju putevi širenja titanosaura po Gondvani, kao i ekologija antarktičkih kopnenih ekosistema krajem krednog perioda. Iako je kost relativno mala za titanosaura — što može ukazivati na mladunče ili manju odraslu jedinku — njen značaj leži u retkosti i paleobiogeografskom kontekstu.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Acta Palaeontologica Polonica. „Veoma je posebno potvrditi Mikeov nalaz posle 40 godina“, kaže Evans.
Autor i izvor: British Antarctic Survey; studija u Acta Palaeontologica Polonica.
Pomozite nam da budemo bolji.




























