Svet Vesti
Environment

Skoro 400 kineskih ribarskih plovila preti morskim resursima Južnog Pacifika — zabrinutost u Peruu, Čileu i Ekvadoru

Skoro 400 kineskih ribarskih plovila preti morskim resursima Južnog Pacifika — zabrinutost u Peruu, Čileu i Ekvadoru
The practice of Chinese fishing boats operating illegally has been ongoing for years. Here, several Chinese boats that were caught while reportedly operating illegally in South Korea's exclusive zone are moored at a port in Incheon, South Korea, in 2016. File Photo by Yonhap/EPA

Skoro 400 kineskih ribarskih plovila deluje u istočnom delu Južnog Pacifika; monitoring je zabeležio 342 plovila uz južni Peru i 20–25 logističkih brodova. Stručnjaci upozoravaju na moguće nelegalne aktivnosti, veliko zagađenje i ekonomske gubitke za artizanalne ribare. Peru i Čile su pojačali nadzor, ali kapaciteti za kontrolu ostaju ograničeni, pa se poziva na regionalnu saradnju.

Skoro 400 kineskih ribarskih plovila deluje u istočnom delu Južnog Pacifika, pri čemu su poslednjih nedelja velika koncentracija brodova zabeležena uz južnu obalu Perua. Stručnjaci upozoravaju na moguće nelegalne aktivnosti, masovno zagađenje mora i ozbiljan udar na lokalne, artizanalne ribarske zajednice.

Šta pokazuju monitorinzi

Argentinski istraživač specijalizovan za ilegalni ribolov, Milko Schvartzman, u monitoring izveštaju identifikovao je 342 kineska ribarska plovila koja su prošlog vikenda operisala pored južnog Perua. Uz njih je registrovano i 20–25 logističkih brodova koji omogućavaju floti da dugo ostane na moru, snabdevajući je gorivom, opremom i ulovom.

"Rizik po očuvanje mora, migratorne vrste i morske ekosisteme je izuzetno visok," rekao je Schvartzman za Infobae.

Prema njemu, flota cilja pretežno lignje i tunu, ali u praksi hvata i druge vrste tokom prolaza, dok istovremeno zagađuje okean ispuštanjem plastičnog otpada, iskorišćenog goriva, ulja i drugih zagađivača.

Tehnički i zakonski problemi

Plovila često operišu uz rub 200-nautičnih milja ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) umesto u međunarodnim vodama, oslanjajući se na luke širom regiona za logistiku i dopunu. Iako Međunarodna pomorska organizacija zahteva upotrebu Sistema automatskog identifikovanja (AIS) na međunarodnim plovilima radi bezbednosti, postoje tvrdnje da neka plovila isključuju praćenje kako bi prikrila kretanja, što otežava inspekciju i sprovođenje propisa.

Peru je od 2024. pooštrio pravila u lukama — zahteva aktivan Vessel Monitoring System (VMS), pojačano satelitsko praćenje i češće lučke inspekcije. Prema podacima i izjavama organizacija za očuvanje prirode, to je navelo delove flote da traže druge luke za podršku, uključujući obale Ekvadora i Čilea.

Uticaj na lokalne zajednice i statistika

Cristóbal Correa iz organizacije Oceana Chile navodi da su peruanski artizanalni ribari prijavljivali sumnjive aktivnosti unutar EEZ-a, a isti obrazac pojavio se i u severnom Čileu. Nacionalno udruženje artizanalnih ribara Perua procenjuje gubitke povezane sa ilegalnim ribolovom na oko 300 miliona dolara. Regionalna organizacija SPRFMO procenila je da je kineska flota ulovila 514.000 t lignji u Južnom Pacifiku 2022. godine, prvi put nadmašivši godišnji ulov perujskih flota.

"Podaci su jasni. U 2024. godini bilo je samo sedam pristajanja kineskih plovila u Čileu. U 2025. brojka je porasla na 196 — povećanje od 2.700%," rekao je Correa, dodajući da to može ukazivati na traženje fleksibilnijih luka za logističku podršku.

Odgovor vlasti i izazovi

Čileanska mornarica saopštila je da održava kontinuirano satelitsko i pomorsko nadgledanje kako bi detektovala svako neovlašćeno ulazak u EEZ. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su resursi ograničeni u odnosu na broj plovila i da je problem regionalne prirode. Fernando Wilson, konsultant za bezbednost, ocenjuje da iako Čile raspolaže snažnijim nadzornim kapacitetom nego druge zemlje u regionu, to nije dovoljno da ukloni rizik.

Zašto je ovo važno

Masovni i potencijalno nelegalni ribolov preti migratornim vrstama, narušava ekosisteme važnih rezervata poput Galápagosa i direktno ugrožava prihode lokalnih ribarskih zajednica. Stručnjaci pozivaju na pojačanu regionalnu saradnju, bolje praćenje i strože sankcije kako bi se zaštitili morski resursi.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno