Skoro 400 kineskih ribarskih plovila deluje u istočnom delu Južnog Pacifika; monitoring je zabeležio 342 plovila uz južni Peru i 20–25 logističkih brodova. Stručnjaci upozoravaju na moguće nelegalne aktivnosti, veliko zagađenje i ekonomske gubitke za artizanalne ribare. Peru i Čile su pojačali nadzor, ali kapaciteti za kontrolu ostaju ograničeni, pa se poziva na regionalnu saradnju.
Skoro 400 kineskih ribarskih plovila preti morskim resursima Južnog Pacifika — zabrinutost u Peruu, Čileu i Ekvadoru

Skoro 400 kineskih ribarskih plovila deluje u istočnom delu Južnog Pacifika, pri čemu su poslednjih nedelja velika koncentracija brodova zabeležena uz južnu obalu Perua. Stručnjaci upozoravaju na moguće nelegalne aktivnosti, masovno zagađenje mora i ozbiljan udar na lokalne, artizanalne ribarske zajednice.
Šta pokazuju monitorinzi
Argentinski istraživač specijalizovan za ilegalni ribolov, Milko Schvartzman, u monitoring izveštaju identifikovao je 342 kineska ribarska plovila koja su prošlog vikenda operisala pored južnog Perua. Uz njih je registrovano i 20–25 logističkih brodova koji omogućavaju floti da dugo ostane na moru, snabdevajući je gorivom, opremom i ulovom.
"Rizik po očuvanje mora, migratorne vrste i morske ekosisteme je izuzetno visok," rekao je Schvartzman za Infobae.
Prema njemu, flota cilja pretežno lignje i tunu, ali u praksi hvata i druge vrste tokom prolaza, dok istovremeno zagađuje okean ispuštanjem plastičnog otpada, iskorišćenog goriva, ulja i drugih zagađivača.
Tehnički i zakonski problemi
Plovila često operišu uz rub 200-nautičnih milja ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) umesto u međunarodnim vodama, oslanjajući se na luke širom regiona za logistiku i dopunu. Iako Međunarodna pomorska organizacija zahteva upotrebu Sistema automatskog identifikovanja (AIS) na međunarodnim plovilima radi bezbednosti, postoje tvrdnje da neka plovila isključuju praćenje kako bi prikrila kretanja, što otežava inspekciju i sprovođenje propisa.
Peru je od 2024. pooštrio pravila u lukama — zahteva aktivan Vessel Monitoring System (VMS), pojačano satelitsko praćenje i češće lučke inspekcije. Prema podacima i izjavama organizacija za očuvanje prirode, to je navelo delove flote da traže druge luke za podršku, uključujući obale Ekvadora i Čilea.
Uticaj na lokalne zajednice i statistika
Cristóbal Correa iz organizacije Oceana Chile navodi da su peruanski artizanalni ribari prijavljivali sumnjive aktivnosti unutar EEZ-a, a isti obrazac pojavio se i u severnom Čileu. Nacionalno udruženje artizanalnih ribara Perua procenjuje gubitke povezane sa ilegalnim ribolovom na oko 300 miliona dolara. Regionalna organizacija SPRFMO procenila je da je kineska flota ulovila 514.000 t lignji u Južnom Pacifiku 2022. godine, prvi put nadmašivši godišnji ulov perujskih flota.
"Podaci su jasni. U 2024. godini bilo je samo sedam pristajanja kineskih plovila u Čileu. U 2025. brojka je porasla na 196 — povećanje od 2.700%," rekao je Correa, dodajući da to može ukazivati na traženje fleksibilnijih luka za logističku podršku.
Odgovor vlasti i izazovi
Čileanska mornarica saopštila je da održava kontinuirano satelitsko i pomorsko nadgledanje kako bi detektovala svako neovlašćeno ulazak u EEZ. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su resursi ograničeni u odnosu na broj plovila i da je problem regionalne prirode. Fernando Wilson, konsultant za bezbednost, ocenjuje da iako Čile raspolaže snažnijim nadzornim kapacitetom nego druge zemlje u regionu, to nije dovoljno da ukloni rizik.
Zašto je ovo važno
Masovni i potencijalno nelegalni ribolov preti migratornim vrstama, narušava ekosisteme važnih rezervata poput Galápagosa i direktno ugrožava prihode lokalnih ribarskih zajednica. Stručnjaci pozivaju na pojačanu regionalnu saradnju, bolje praćenje i strože sankcije kako bi se zaštitili morski resursi.
Pomozite nam da budemo bolji.


































