Fosilizovana kost pronađena 1985. na ostrvu James Ross dugo je bila pogrešno identifikovana, ali je nedavnom analizom utvrđeno da pripada titanosaurskom sauropodu. Primerak prečnika oko 10 cm sada se smatra prvim dinosauruskim fosilom ikada prikupljenim na Antarktiku. Nalaz potvrđuje da je kontinent tokom krede imao bujan ekosistem i nagoveštava da bi povlačenje leda moglo otkriti dodatne fosile.
Fosil iz fioke potvrđen kao prvi dinosauruski fosil prikupljen na Antarktiku

Fosilizovana kost koja je više od četiri decenije stajala zaboravljena u muzejskoj fioci sada je prepoznata kao prvi dinosauruski fosil ikada prikupljen na Antarktiku.
Pršljen prečnika oko četiri inča (≈10 cm) otkriven je tokom ekspedicije 1985. godine na ostrvu James Ross i tada je pretpostavljeno da pripada morskom gmizavcu iz kasne krede, pre oko 75 miliona godina. Decenijama je primerak bio uskladišten u Engleskoj dok ga nije pregledao Mark Evans, paleontolog iz British Antarctic Survey.
„Samo sam morao da budem siguran da je ono što mislim da jeste,“ rekao je Evans za CNN, objasnivši da je jednostavno pažljivija analiza pokazala pravu prirodu kostiju.
Ponovna procena stručnjaka utvrdila je da pršljen pripada titanosaurskoj grupi — dugovratim sauropodima biljojedima koji su mogli da narastu i do oko 120 stopa (≈36,6 m). Naučnici nisu mogli da preciziraju vrstu, ali nalaz se smatra značajnim zbog svog istorijskog konteksta.
Zašto je nalaz važan
Pre svega, zbog datuma prikupljanja: primerak iz 1985. sada se priznaje kao prvi dinosauruski fosil koji je ikada prikupljen na Antarktiku. Do sada je sa tog kontinenta izvučeno samo oko desetak dinosauruskih fosila, većinom tokom sredine 1980-ih i ranih 1990-ih.
„Verovali ili ne, ovo je prvi deo dinosaurusa ikada otkriven na Antarktiku,“ rekao je prof. Paul Barrett iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu. „Propušten je jer mislim da je pogrešno identifikovan pod surovim uslovima na terenu, ali radi se o sauropodu i ovo je samo drugi sauropodski kostur sa čitavog kontinenta.“
Nalaz takođe podržava zaključak da je Antarktik tokom krednog perioda imao topliju i bujniju sredinu sa razvijenom florom, pogodnom za velike biljojede. Današnja slika leda, pingvina i foka ne odražava biološko bogatstvo koje je nekada postojalo.
Šta sledeće?
Kako klimatske promene uzrokuju povlačenje leda u nekim oblastima, naučnici očekuju da će se pojaviti nove izložene stene i moguće dodatne lokacije sa fosilima. Prof. Barrett je istakao da je verovatno da postoje brojni još neotkriveni primerci, a Brusatte je podsetio da je greška u identifikaciji česta faza naučnog procesa.
Steve Brusatte (Univerzitet u Edinburgu) primetio je za emisiju "Jesse Weber Live": "Tako funkcioniše nauka — ponekad je to pokušaj i greška. U laboratorijama se često pojave primerci čija je priroda nejasna dok ih drugi stručnjak ne pregleda."
Otkrivanje da računa leži u tome šta je već prikupljeno podseća na važnost ponovnih pregleda muzejski zaostataka i međunarodne saradnje u paleontologiji.
Izvor: NewsNation / Nexstar Media. Prilog je prilagođen za srpsko govorno područje.
Pomozite nam da budemo bolji.




























