Kabinet Denisa Bećirovića dostavio je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika odluku koju Republika Srpska smatra nevažećom, uz tvrdnju da je prekršen Ustav BiH zbog načina dostavljanja akta. Spor se odnosi na imenovanje članova Komisije: Željka Cvijanović je 29. juna napustila sednicu, a Narodna skupština RS je dvotrećinskom većinom proglasila odluku nevažećom za RS. Dalji razvoj može uključiti pravne korake i tumačenje nadležnosti državnih organa.
Bećirović poslao odluku koju RS smatra nevažećom — spor oko imenovanja Komisije za nacionalne spomenike

Kabinet bošnjačkog člana Predsedništva BiH Denisa Bećirovića predao je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika akt koji, prema tvrdnjama institucija Republike Srpske, nije stupio na snagu. Agencija Srna navodi da odluku nije dostavio generalni sekretar Predsedništva, već šef kabineta, što bi po stavu Srpske bilo suprotno proceduri predviđenoj Ustavom BiH.
Tvrdnje iz Republike Srpske
Iz institucija Republike Srpske ocenjuju da je reč o „proceduralnoj i ustavnoj zloupotrebi“ i smatraju da je pokušaj sprovođenja takve odluke pravno neosnovan. Po njihovom stavu, akt Predsedništva treba da prosledi generalni sekretar, te zato smatraju da dostavljanje preko kabineta podrazumeva kršenje Ustava.
O čemu je spor
Sporna odluka odnosi se na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Tokom sednice Predsedništva 29. juna, Željka Cvijanović je, kako je navela, više puta ukazivala na kršenje procedura i napustila zasedanje. Glasanjem koje je potom održano usvojena je lista kandidata na kojoj nije bilo predloga iz Republike Srpske.
Nakon toga, Cvijanović je proglasila da je predmetna odluka destruktivna po vitalni interes Republike Srpske i aktivirala mehanizam zaštite vitalnog interesa. Narodna skupština Republike Srpske na posebnoj sednici potvrdila je njen stav dvotrećinskom većinom i proglasila odluku Predsedništva nevažećom za teritoriju RS.
Napomena: Ovo su tvrdnje i reakcije nadležnih organa iz Republike Srpske i izveštaji medija. U izveštaju su predstavljeni stavovi strana u sporu; nema nezavisne ocene pravne validnosti akta u ovom tekstu.
Šta sledi
Dalja procedura može uključivati pravne korake, tumačenje ustavnih nadležnosti i eventualne odluke nadležnih institucija na nivou BiH. Spor pokreće pitanja o proceduralnoj praksi u Predsedništvu i o tome kako se tumači nadležnost generalnog sekretara u prosleđivanju akata.
Pomozite nam da budemo bolji.


































