U Heratu je pooštrena kontrola ženskog oblačenja navela mnoge žene da ostanu kod kuće, što je dovelo do značajnog pada prometa u pijacima i radnjama. Prodavci i vozači autorikši prijavljuju drastično smanjenje prihoda, dok UN procenjuje da bi isključivanje žena iz ekonomije moglo koštati oko 1 milijardu USD godišnje. Mere dodatno pogoršavaju humanitarnu krizu i usporavaju oporavak privatnog sektora.
Herat: Pooštravanje Pravila O Oblačenju Ispraznilo Pijace — Prodavci I Vozači U Krizi
Businesses in Herat have seen fewer female customers following a crackdown by the Taliban government's morality police (Mohsen KARIMI)
Pooštravanje kontrole ženskog oblačenja u zapadnom avganistanskom gradu Heratu primoralo je mnoge žene da ostanu kod kuće, što je izazvalo oštar pad prometa u pijacima i radnjama, navode prodavci, vozači i lokalni stanovnici.
Pritvaranja i potisnuti protesti
Desetine žena pritvorile su vlasti početkom juna, optuživši ih da ne poštuju zvanične propise o odeći – posebno zbog ne nošenja telo-pokrivajućeg čadora ili burke. Redak protest protiv tih mera nasilno je razbijen, a Ujedinjene nacije navode da su pri tom poginule najmanje dve osobe.
Pad potražnje i konkretni primeri
Prodavci u heratskim pijacima kažu da su žene činile najveći deo njihove mušterije. "Devedeset procenata naše prodaje ide ženama, žene kupuju i za muškarce", kaže Nazeer Ahmad Azimi, vlasnik prodavnice obuće. Mnogi trgovci procenjuju da je promet u pijacima opao i do pola od kad je pooštrena kontrola.
"Od kako su se ti događaji desili... nije bilo žena na pijacama," rekao je krojač Ramin Ghafoori za AFP. "Pijaca se okreće oko žena. Ako nema žene, nema pijace."
Ankete i izjave pojedinaca osvetljavaju širinu udarca: 21-godišnji vozač autorikše kaže da su mu dnevni prihodi pali sa oko 9 na oko 4 dolara; jedna studentkinja navodi da više ne posećuje časove jezika iz straha; druga kupkinja je prestala da troši više od 20 dolara po nabavci odeće. Čak i sitni troškovi svakodnevnog prevoza (oko 0,78 USD) predstavljaju važan doprinos lokalnoj ekonomiji.
Sistematske posledice
Nakon povratka na vlast 2021. godine, talibanske vlasti uvele su niz ograničenja koja ograničavaju pristup žena javnom životu – uključujući zabrane obrazovanja iznad osnovne škole za žene, zabrane rada u određenim profesijama i ograničenja pristupa javnim prostorima. Ekonomisti upozoravaju da isključivanje žena iz javnog i ekonomskog života otežava oporavak privatnog sektora i ulaganje u održiv rast.
Ujedinjene nacije procenile su da takve politike koje isključuju žene mogu koštati avganistansku ekonomiju oko 1 milijarde dolara godišnje. Zemlja se već suočava sa humanitarnom krizom, smanjenjem strane pomoći i potrebom za reintegracijom miliona povratnika iz Irana i Pakistana.
Zaključak
Pooštravanje pravila oblačenja u Heratu ima neposredne ekonomske i društvene posledice: smanjenje prometa u pijacima, pad prihoda malih preduzetnika i vozača, i dalji rast straha među ženama koje su ranije bile aktivne u javnom životu. Lokalne trgovinske zajednice i humanitarni akteri upozoravaju da će, ukoliko se ove prakse nastave, oporavak grada i dalje biti otežan.
Pomozite nam da budemo bolji.
