Avganistan pod talibanima beleži dramatičan pad standarda života i osnovnih prava: oko 90% stanovništva živi ispod granice siromaštva, više od 3,5 miliona dece pati od neuhranjenosti, a žene su gotovo isključene iz javnog života zbog zabrana obrazovanja, rada i kretanja. Ponovno su uvedene javne kazne i mučenja, dok prinudni povratci i smanjenje humanitarne pomoći produbljuju humanitarnu katastrofu. Hitna međunarodna intervencija potrebna je za zaštitu civila i očuvanje osnovnih usluga.
Avganistan pod talibanima — Humanitarna katastrofa, represija nad ženama i talas izbeglica

Za veliku većinu Avganistanaca situacija je danas duboko zabrinjavajuća. Prema izveštajima, oko 90% stanovništva živi ispod granice siromaštva, više od 3,5 miliona dece pati od neuhranjenosti, a trećina od oko 45 miliona ljudi povremeno ili stalno gladuje.
Represija i ograničenja
Pod strogo tumačenom šerijatskom politikom Talibana, mnoge svakodnevne aktivnosti su zabranjene ili strogo ograničene: gledanje filmova, igranje šaha, pevanje i muzika su zabranjeni, muškarci se očekuje da nose dugu bradu i prisustvuju molitvama, dok su za žene uvedene stotine uredbi koje drastično ograničavaju slobodu kretanja, obrazovanje i rad.
"Zamislite da živite svaki dan ne znajući da li će se vrata slobode ikada ponovo otvoriti", kaže bivša poslanica Shukria Barakzai.
Povratak javnih kazni i pritvaranja
Nakon povlačenja međunarodnih snaga 2021. godine, talibanska vlast ponovo je uvela javna kažnjavanja, uključujući batinanje, javne amputacije i druge kazne. Aktivisti i demonstranti, naročito žene koje su marširale za svoja prava, često su bili nasilno suzbijani, dok su mnogi zatvorenici klasifikovani kao politički i izloženi mučenju.
Izbeglištvo, prinudni povratci i regionalni pritisci
Više od 6 miliona Avganistanaca pobeglo je u Iran i Pakistan, ali su obe zemlje poslednjih godina pooštrile pristup izbeglicama — uključujući prinudne povratke i nasilne akcije nad izbegličkim zajednicama. Povratnici se često suočavaju sa nestankom osnovnih usluga, nezaposlenošću i beskućništvom.
Ekonomija, prirodne katastrofe i zdravstvena kriza
Formalna ekonomija je ugušena restrikcijama, delimično su nastavili uzgoj opijuma i trgovinu oružjem sa zaplenjenom vojnom opremom. Zemlju su pogodili jakih zemljotresi 2022. i 2025. godine, a povlačenje značajnog dela međunarodne humanitarne pomoći dodatno je produbilo humanitarnu krizu. Ograničenja u medicinskom obrazovanju za žene i zahtev za muškim starateljem prilikom zdravstvenih pregleda dodatno pogoršavaju pristup zdravstvenoj zaštiti, posebno za majke i decu.
Međunarodne politike i deportacije
Posle evakuacija 2021. godine, SAD su primile više od 190.000 Avganistanaca, ali su kasnije političke promene i mere u nekim državama dovele do obustava viza, poništavanja statusa i deportacija u nesigurne uslove. Povratnici koji su radili sa stranim snagama izloženi su pritiscima, progonu i u nekim slučajevima ubistvima.
Zaključak: Avganistan se suočava sa višestrukom krizom — kombinacijom represije, ekonomske devastacije, prirodnih katastrofa i prekida humanitarne pomoći — što zahteva hitnu i koordinisanu međunarodnu reakciju kako bi se ublažila patnja civilnog stanovništva.
Pomozite nam da budemo bolji.




























